Šveđani biraju vlast: Krajnja desnica bi prvi put mogla postati dio vlade

Izborna utrka bit će izuzetno neizvjesna. Prema posljednjim anketama, razlika između lijevog i desnog bloka iznosi svega 0,3 posto.

Lijevi blok predvodi Magdalena Andersson, liderica Socijaldemokrata, koja se nakon četiri godine u opoziciji pokušava vratiti na mjesto premijerke. Dugo je važila za izbornog favorita.

Na drugoj strani nalazi se aktuelni premijer Ulf Kristersson, umjereni konzervativac koji predvodi manjinsku vladu sastavljenu od Umjerenih, Kršćanskih demokrata i Liberala. Njena parlamentarna većina zavisi od podrške Švedskih demokrata.

SD, stranka koja ima korijene u neonacističkom pokretu, prema anketama bi trebala osvojiti oko 19 posto glasova. Njen lider Jimmie Åkesson ovaj put otvoreno traži više.

Kristersson je Švedskim demokratima obećao ministarske pozicije ukoliko desni blok osvoji većinu. To bi bio historijski trenutak jer bi SD prvi put postao direktni dio vlade, umjesto da je podržava izvana.

Većina od samo jednog mandata

Aktuelna vlada funkcioniše na osnovu takozvanog Tidö sporazuma, kojim su Umjereni, Kršćanski demokrati, Liberali i Švedski demokrati povezani u parlamentu.

Te četiri stranke zajedno kontrolišu 176 od 349 mjesta u Riksdagu – samo jedan mandat više od potrebne većine.

U središtu predizborne kampanje nalaze se pitanja imigracije, kriminala i nacionalnog identiteta.

Švedski demokrati zagovaraju slogan „učinimo Švedsku ponovo Švedskom“ i traže dodatno pooštravanje migracijske politike. Među njihovim prijedlozima su ukidanje trajnih boravišnih dozvola, dodatno smanjenje imigracije te strože mjere protiv onoga što nazivaju „antišvedskim“ ponašanjem.

Jesu li Švedski demokrati postali prihvatljivi?

Dio analitičara smatra da ovi izbori možda neće predstavljati potpunu političku prekretnicu, već prije potvrdu uspjeha Švedskih demokrata u pokušaju da se oslobode svog ekstremističkog naslijeđa.

Stranka se 2025. godine izvinila zbog svojih ranijih neonacističkih i antisemitskih stavova.

„Izbori su zapravo referendum o Švedskim demokratima, odnosno o tome hoćemo li nastaviti putem krajnje desnice“, izjavio je pisac i politički komentator Jan Guillou.

Ironija je u tome što su i Socijaldemokrati posljednjih godina zauzeli strožije stavove prema imigraciji i kriminalu. Zbog toga analitičari ocjenjuju da se birači sve manje odlučuju između dvije potpuno suprotstavljene političke vizije, a sve više između različitog tempa i načina provođenja sličnih politika.

Više od osam miliona birača

Pravo glasa na ovim izborima ima rekordnih 8.046.725 birača. To je prvi put u historiji Švedske da je broj registrovanih birača premašio osam miliona.

Među njima je više od 483.000 građana koji prvi put imaju pravo glasa, dok gotovo 227.000 birača živi izvan Švedske.

Na prethodnim izborima, 2022. godine, izlaznost je iznosila 84,2 posto, pa se i sada očekuje veoma visoka participacija.

Za ulazak u švedski parlament stranka mora osvojiti najmanje četiri posto glasova na nacionalnom nivou ili najmanje 12 posto u pojedinom izbornom okrugu.

Upravo bi izborni prag mogao biti presudan. Liberali, mala stranka koja je dio vladajuće koalicije, u završnici kampanje kreću se oko granice od četiri posto. Posljednje ankete daju im između dva i 4,3 posto podrške.

Ako Liberali ne pređu prag, desni blok mogao bi izgubiti mandate koji bi mu inače pripali, što bi ozbiljno ugrozilo Kristerssonovu računicu, bez obzira na rezultat Švedskih demokrata.

Istovremeno, ljevičarska stranka Centra bilježi rast podrške, posebno u Stockholmu, gdje bi mogla ugroziti poziciju Kristerssonovih Umjerenih.

Prvi rezultati očekuju se u nedjelju navečer, ali formiranje nove vlade moglo bi potrajati sedmicama, pa čak i mjesecima.

Šta bi pobjeda desnice značila za Švedsku?

Ako desni blok pobijedi, a Švedski demokrati dobiju ministarske pozicije, bit će to snažan simbolički zaokret.

Stranka koja je godinama bila na političkoj margini postala bi dio izvršne vlasti i dobila formalnu odgovornost za državnu politiku.

Analitičari upozoravaju da bi takav razvoj mogao dodatno ubrzati već postojeći trend pooštravanja migracijske i sigurnosne politike, uključujući strožije mjere deportacije i promjene u pogledu krivične odgovornosti maloljetnika.

Ni eventualna pobjeda ljevice ne bi nužno značila povratak na raniju, liberalniju Švedsku. Magdalena Andersson i sama priznaje da povratak na nekadašnju politiku vjerovatno više nije moguć.

Razlika bi, prema analitičarima, bila u tome što bi pobjeda lijevog bloka mogla usporiti ili zaustaviti daljnje pomjeranje zemlje udesno.

Šire posljedice za Evropu

Ishod izbora mogao bi imati posljedice i izvan granica Švedske.

Zemlja se decenijama predstavljala kao jedan od evropskih predvodnika kada je riječ o ljudskim pravima, multikulturalizmu i liberalnim vrijednostima. Ulazak krajnje desnice u vladu označio bi približavanje Švedske političkom modelu koji je već prisutan u nekoliko evropskih zemalja.

Takav razvoj događaja dolazi u trenutku jačanja desnice širom Evrope, uključujući rast podrške AfD-u u Njemačkoj i Marine Le Pen u Francuskoj.

Za Evropsku uniju to bi moglo dodatno otežati postizanje zajedničkog stava o migracijama, temi koja već godinama izaziva duboke podjele među članicama.

(Vijesti.ba)