"Buntovnik i note" u Sarajevu: Ostavština maestra Asima Horozića prkosi zaboravu

O Horozićevom djelu govorili su maestro Emir Nuhanović, autor izložbe Goran Grebo i direktorica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk-Sorguč. U pratećem programu nastupila je pijanistica i vokalna interpretatorica Negra Čičić

JU Muzej Sarajeva u partnerstvu sa Općinom Novi Grad zajednički je osmislio i kreirao multimedijalnu izložbu, nastalu na kustoskom istraživanju legata Asima Horozića koji je nakon smrti kompozitora, Muzej Sarajeva otkupio od njegove porodice. Autor izložbe je kustos Goran Grebo, saopšteno je iz Muzeja Sarajeva.

Emir Nuhanović govorio je na otvorenju izložbe o Horoziću kao najznačajnijem bosanskohercegovačkom kompozitoru i muzičkom geniju koji je etno motive i narodni folklor utkao u svoje kompozicije.

-Njegova djela odlikuju smjele harmonije, izražajne ritmičke promjene, bogat tonski kolorit i snažna dramaturgija. Sve te komponente stapaju se u jedinstven umjetnički rukopis koji je lako prepoznatljiv, kako stručnjacima, tako i širokoj publici. Upravo zbog te kombinacije umjetničke originalnosti i neposredne komunikativnosti, Horozićeva muzika ostavlja dubok trag u duši svakog slušaoca. U njegovom bogatom opusu posebno mjesto, prema mom mišljenju, zauzimaju dva kapitalna djela: opera „Hasanaginica“ i koncert za klarinet i orkestar „Kapija“- naveo je Nuhanović.

On je istaknuo da je opera “Hasanaginica” doživjela brojna izvođenja u Bosni i Hercegovini i inostranstvu, potvrđujući svoju umjetničku vrijednost i univerzalnost teme koju obrađuje. Posebno mjesto u historiji ovog djela zauzima činjenica da je riječ o prvoj bosanskohercegovačkoj operi prevedenoj na turski jezik.

Muzej Sarajeva je otkupom više od dvije stotine predmeta – od ličnih stvari, fotografija, knjiga i stručnih publikacija do rukopisnih partitura, nagrada, priznanja, diploma, bilježaka, kataloga i korespondencije – stvorio uslove da život i djelo ovog umjetnika budu trajno sačuvani od zaborava.

Direktorica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk-Sorguč smatra da ostavština Asima Horozića više nije samo porodično naslijeđe niti zbir pojedinačnih uspomena.

- Ona postaje dio kolektivnog pamćenja, dostupna istraživačima, studentima, muzičarima i svim budućim generacijama koje će željeti razumjeti vrijeme u kojem je živio i stvarao. Jer umjetnik zaista umire tek onda kada nestane sjećanje na njega. A zahvaljujući njegovom djelu, ljudima koji ga pamte i instituciji koja je preuzela odgovornost da njegovo naslijeđe sačuva, Asim Horozić ostaje prisutan – u notama, u sjećanjima i u kulturnom identitetu Bosne i Hercegovine – istakla je Kučuk-Sorguč.

Autor izložbe Goran Grebo je naveo da izložba „Buntovnik i note“ nastoji predstaviti Asima Horozića kroz tri komplementarne perspektive. Prva se temelji na dokumentima, činjenicama i historijskim izvorima koji omogućavaju objektivno sagledavanje njegovog života i stvaralaštva. Druga perspektiva proizlazi iz autorovih vlastitih zapisa, intervjua, izjava i razmišljanja, pružajući uvid u njegov lični odnos prema muzici, umjetnosti i vremenu u kojem je djelovao. Treću perspektivu čine svjedočenja njegovih savremenika – kolega, učenika, saradnika i prijatelja – koji su svojim sjećanjima, zapažanjima i iskustvima osvijetlili različite aspekte Horozićevog umjetničkog i ljudskog identiteta.

Asim Horozić rođen je u Tuzli 1958. godine. Izložba će biti otvorena do 28. septembra u Galeriji Općine Novi Grad svaki dan osim vikenda od 10 do 16 sati, saopšteno je iz Muzeja Sarajeva.

(Vijesti.ba / FENA)