Klimatske promjene jedan od najvećih izazova za razvoj elektroenergetskog sektora BiH

Rečeno je to danas na okruglom stolu o temi „Bosna i Hercegovina u vremenu klimatskih promjena: NECP, energetska tranzicija, sigurnost i otpornost elektroenergetskog sistema“, koji se održava u Sarajevu u organizaciji Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE.

Istovremeno, energetska tranzicija prema niskougljičnoj ekonomiji zahtijeva ubrzanu integraciju obnovljivih izvora energije, digitalizaciju elektroenergetskih mreža, razvoj sistema za skladištenje energije, povećanje energetske efikasnosti i primjenu novih tehnoloških rješenja. Ovi procesi zahtijevaju dodatnu fleksibilnost sistema i pažljivo planiranje kako bi se očuvala sigurnost i pouzdanost snabdijevanja.

Predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE Zijad Bajramović je izjavio da je današnji okrugli sto posvećen vrlo važnoj temi koja se bavi tranzicijom energetskog sektora u BiH.

Po njegovim riječima, veoma je važno kako će ta tranzicija biti provedena, kako s aspekta sigurnosti snabdijevanja, tako s aspekta održivosti i klimatske otpornosti elektroenergetskog sistema.

Bajramović je podsjetio da je na posljednjem zasjedanju Međunarodne CIGRE prošlog mjeseca u Parizu, bilo prezentirano više od 1.600 referata, od kojih je veliki dio bio značajno posvećen klimatskoj otpornosti, klimatskim promjenama i dekarbonizaciji elektroenergetskog sektora.

- Ako kažem da je više od 160 referata bilo posvećeno klimatskoj otpornosti i klimatskim promjenama, to dovoljno govori o značaju ove teme kojoj CIGRE pridaje važnost u novoj konstElaciji, jer praktično klima je postala jedan od glavnih faktora prilikom projektovanja, izgradnje i održavanja elektroenergetskih sistema - naveo je Bajramović.

Govoreći o tome šta je bilo predmetom klimatske otpornosti, odnosno klimatskih zahtjeva, kazao je da su to, prije svega, bili elektroenergetski sistemi i njihovi dijelovi, ali i proizvodnja električne energije.

- Što se tiče opreme, predmetom su bili energetski transformatori, kablovi, dalekovodi, zatim elektroenergetska postrojenja. I na kraju, bila je održivost i zaštita okoliša, ali i tržište električne energije, jer ono je povezano sa emisijama i elektrodistributivne mreže - kazao je Bajramović.

Po njegovim riječima, klimatska otpornost nije samo okoliš, nego je praktično klimatska otpornost postala jedan od glavnih faktora prilikom izgradnje i projektovanja elektroenergetskih sistema. Klimatski uslovi su povezani sa povećanjem temperatura, pojavom poplava, suša, ekstremnih vjetrova i drugih propratnih pojava, koje sve na neki način izazivaju određene režime u radu proizvodnih objekata, posebno hidroelektrana.

- S druge strane, rad i funkcionisanje hidroelektrana ne može se više prognozirati na osnovu starih meteoroloških i hidroloških uslova, nego se moraju uzeti i klimatski scenariji, klimatske projekcije, kako bi dobili pravu sliku stanja u elektroenergetici. Posebno bih naglasio ovaj NECP - Nacionalni energetski klimatski plan, čiji cilj je i energetika i klima, ali nije samo to. NECP mora poslužiti kao jedan okvir za tranziciju elektroenergetskog sektora - smatra Bajramović.

Dodaje da su četiri glavne stvari u tom pogledu: dekarbonizacija, održivost, klimatska otpornost i sigurnost snabdijevanja.

On je istaknuo da sigurnost snabdijevanja mora biti pouzdana, dok je klimatska otpornost povezana sa uticajem klimatskih faktora. Uređaji koji rade u takvim uslovima moraju biti sposobni da podnesu te klimatske udare, ali istovremeno da se povrate i da funkcionišu normalno.

Tokom današnjeg okruglog stola o temi „BiH u vremenu klimatskih promjena: NECP, energetska tranzicija, sigurnost i otpornost elektroenergetskog sistema“, održano je izlaganje vezano za Nacionalni energetski klimatski plan i kako ga realizovati do 2030. godine.

Bit će održane i prezentacije o temama "Energetska tranzicija BiH - mjere za smanjenje emisija i ublažavanje negativnih efekata klimatskih promjena" i "Klimatske promjene i elektroenergetski sistem BiH - klimatska otpornost i sigurnost sistema".

Cilj današnjeg okruglog stola je da okupi predstavnike elektroenergetskih kompanija, regulatornih institucija, akademske zajednice, proizvođača opreme i stručnjake iz različitih oblasti radi razmjene iskustava i definisanja ključnih pravaca razvoja otpornog, sigurnog, fleksibilnog i održivog elektroenergetskog sistema Bosne i Hercegovine.

(Vijesti.ba / FENA)