Evropljani biraju nove novčanice: Evo kako bi mogao izgledati budući euro

Do sada je glasalo više od devet miliona ljudi, a ECB poziva i ostale građane da se izjasne prije završetka ankete.

Ovo je prvi put da javnost može birati između deset konkretnih prijedloga dizajna, koji se značajno razlikuju od sadašnjih novčanica. Rezultati ankete poslužit će kao smjernica Upravnom vijeću ECB-a pri donošenju konačne odluke krajem 2026. godine, iako neće biti obavezujući.

Nove novčanice trebale bi se razvijati nekoliko godina, a njihovo postepeno uvođenje u opticaj očekuje se od 2029. godine.

„Gotovina nije samo naslijeđe prošlosti. Ona je dio svakodnevice miliona Evropljana“, rekao je član Izvršnog odbora ECB-a Piero Cipollone na događaju posvećenom budućnosti euronovčanica.

Gotovina i dalje važna

U opticaju je više od 31 milijarde euronovčanica, ukupne vrijednosti veće od 1,6 biliona eura, uz godišnji rast od oko tri posto. U opticaju je i više od 150 milijardi eurokovanica.

Cipollone je istakao da gotovina ostaje posebno važna u situacijama kada elektronski načini plaćanja nisu dostupni, poput nestanka struje ili internetske veze.

Prema istraživanju ECB-a iz 2024. godine, sve više Evropljana smatra važnim da gotovina ostane jedna od opcija za plaćanje.

„Gotovina pruža nešto što je teško zamijeniti: opipljiv temelj stabilnosti i povjerenja. Jednostavna je, štiti privatnost i čuva slobodu izbora“, poručio je Cipollone.

Uz gotovinu stiže i digitalni euro

Strategija ECB-a ne odnosi se samo na nove novčanice. U planu je i razvoj digitalnog eura, odnosno elektronskog oblika novca centralne banke koji bi bio dopuna gotovini.

Prvo izdavanje digitalnog eura moguće je 2029. godine, ali to zavisi od završetka pregovora o evropskom zakonodavstvu do kraja 2026.

„Ulažemo i u gotovinu i u digitalni euro. Ta dva oblika zajedno će osigurati da Evropljani imaju pristup novcu centralne banke, kako u fizičkom tako i u digitalnom obliku“, rekao je Cipollone.

Jedan od ključnih razloga za novu strategiju je i jačanje strateške autonomije Evropske unije. Prema podacima ECB-a iz 2025. godine, američke kartične kompanije Visa i Mastercard učestvuju sa 61 posto u svim kartičnim plaćanjima u eurozoni, kao i u gotovo svim prekograničnim kartičnim transakcijama.

(Vijesti.ba)