
Izbor novog čelnika dolazi nakon turbulentnog perioda obilježenog suspenzijom i razrješenjem bivšeg predsjednika Ranka Debevca, a sagovornici Detektora upozoravaju na široke nadležnosti ove pozicije i njen značaj za funkcionisanje pravosuđa i povjerenje javnosti.
Bivši sudija Suda BiH Branko Perić smatra da je funkcija predsjednika posebno osjetljiva jer Sud BiH objedinjuje prvostepenu i apelacionu instancu, dok je na čelu obje ista osoba. Prema njegovim riječima, riječ je o neuobičajenom modelu u evropskom pravosuđu, gdje su prvostepeni i žalbeni sudovi uglavnom odvojeni.
Tajno praćenje
Perić ukazuje i na nadležnost predsjednika u izboru i imenovanju sudija Apelacionog odjeljenja, kao i na njegovu ulogu u izdavanju naredbi za tajno praćenje i prisluškivanje. Zbog toga smatra da koncentracija ovlasti na jednoj funkciji otvara ozbiljna pitanja nezavisnosti i kontrole.
„To je oblast u kojoj su zloupotrebe veoma opasne. Ako predsjednik Suda radi takve stvari u dogovoru s direktorom obavještajnih službi, onda smo društvo bez odgovornosti, u kojem čuvari zakona krše zakon“, kazao je Perić.
Ranko Debevec je prvostepenom odlukom disciplinske komisije VSTV-a u julu razriješen dužnosti predsjednika i sudije Suda BiH. Komisija ga je proglasila odgovornim za propuste u automatskoj dodjeli predmeta u 16 slučajeva. Debevec je u augustu podnio ostavku na funkcije u pravosuđu.
Od njegove suspenzije krajem 2023. godine, funkciju vršiteljice dužnosti predsjednice obavlja sutkinja Minka Kreho. Protiv Debevca se istovremeno vodi i krivični postupak zbog više krivičnih djela, među kojima su zloupotreba položaja, krivotvorenje službene isprave, trgovina uticajem te neovlašteno prisluškivanje i snimanje.
Advokat Miodrag Stojanović također smatra da je izbor predsjednika od velikog značaja. Ističe da ta osoba mora biti profesionalna i angažovana jer od organizacije rada zavise efikasnost postupaka, tehnički uslovi za suđenja, funkcionisanje videolinka i druge svakodnevne obaveze Suda.
Kadrovska uloga
Posebno važnom smatra i kadrovsku ulogu predsjednika, uključujući preporuke VSTV-u o broju sudija i popunjavanju upražnjenih mjesta.
„S pozicije branioca, nije svejedno ko će biti predsjednik suda“, rekao je Stojanović, naglašavajući potrebu za osobom koja će funkciju obavljati profesionalno i odgovorno.
Na važnost izbora ukazuju i novinarke koje godinama prate rad pravosuđa. Renata Radić-Dragić iz Centra za istraživačko novinarstvo navodi da predsjednik Suda BiH nije samo protokolarna figura, već ima značajan uticaj na organizaciju rada, finansije, interne procedure i raspodjelu predmeta.
Prema njenim riječima, efikasnost Suda BiH u predmetima ratnih zločina, organizovanog kriminala i terorizma jedan je od pokazatelja funkcionisanja pravosudnog sistema u BiH. Smatra i da stav predsjednika značajno utiče na transparentnost institucije i odnos prema javnosti i medijima.
„Ko god bude izabran, imat će težak zadatak da vrati poljuljano povjerenje javnosti i riješi brojne unutrašnje probleme nastale tokom prethodnog perioda“, kazala je Radić-Dragić.
Šta je sa profesionalnim integritetom?
Amra Brkić-Čekić iz Inforadara ističe da predsjednik nema ovlaštenje da određuje kako će pojedinačni sudija odlučiti, ali mora imati profesionalni integritet koji isključuje sumnju u pritiske, pogodovanje ili zaštitu određenih interesa.
„Slučaj Debevec pokazao je koliko je integritet rukovodstva važan za povjerenje javnosti u cijelu instituciju“, navodi Brkić-Čekić.
Perić, međutim, smatra da su se raniji izbori rukovodilaca pravosudnih institucija prečesto odvijali mimo kriterija stručnosti, iskustva i profesionalnog ugleda. Zalaže se za jasnije zakonske kriterije i izbor kandidata s dugogodišnjim iskustvom, ugledom i dokazanim integritetom.
Pitanja povjerenja u rad Suda BiH dodatno su otvorena i u drugim predmetima, uključujući postupak protiv Milorada Dodika. Način javnog predstavljanja pojedinih ročišta, objavljivanje nepotpunog snimka, obrazloženje odluke o ukidanju pritvora i zajednička komunikacija Suda i Tužilaštva BiH bili su predmet javnih kritika i rasprava o transparentnosti.
Novi predsjednik tako preuzima instituciju koja, osim organizacionih i kadrovskih izazova, mora odgovoriti i na pitanje povjerenja javnosti. Konkurs VSTV-a sada otvara proces izbora osobe koja će Sud BiH voditi u narednom periodu.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja