Livanjsko polje krije pravo ptičje bogatstvo: Prvi kamp otkrio rijetke vrste

Kamp je počeo u četvrtak, 17. septembra, a trajat će do nedjelje, 20. septembra, Organizira ga Centar za životnu sredinu, smješten je kod Lipskog jezera u Livanjskom polju, a vodi ga iskusni ornitolog i prstenovač Tibor Rekecki iz Srbije.

Prstenovački kampovi imaju značajnu ulogu u proučavanju populacijskih i migracijskih trendova te drugih promjena u ptičjim populacijama. Organizatori ističu kako je Livanjsko polje, zbog svoje važnosti za ptice, posebno zanimljivo područje za ovakva istraživanja.

- Držati pticu u ruci i izbliza promatrati njezine specifičnosti za ljubitelje prirode posebno je iskustvo, ali i prilika da se ova grupa životinja približi onima koji misle da su vrapci, golubovi i vrane sve ptice koje postoje. Već smo dobili zanimljive nalaze, čime ovi pernati ambasadori dodatno jačaju našu argumentaciju da Livanjsko polje vlasti napokon trebaju prepoznati kao područje koje zaslužuje zaštitu - izjavila je Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu.

Kamp je ujedno prilika za edukaciju novih istraživača, ali i šire javnosti. Tokom prva dva dana organizirane su posjete učenika Osnovne škole Ivan Goran Kovačić, Srednje strukovne škole Silvije Strahimir Kranjčević, Područne škole Ivan Goran Kovačić u Orguzu te djece iz vrtića "Sestra Nada".

Za voditelja kampa Tibora Rekeckog ovo je prva velika akcija prstenovanja ptica u Bosni i Hercegovini.

- Iako sam do sada prstenovao više od 14.000 ptica, ovo je područje vrlo zanimljivo i uzbudljivo za prstenovanje jer se nalazi na jadranskom migracijskom putu. Ševarski trstenjak naš je prvi značajan nalaz. Riječ je o vrsti koja Livanjsko polje koristi kao odskočnu dasku na putu prema Mediteranu. Drugi značajan nalaz je hibrid seoske i gradske laste, što je vrlo rijetka pojava, ali i opravdana zbog blizine Mediterana, koji je poznat kao centar raznolikosti lasta - rekao je Rekecki.

Iz Centra za životnu sredinu upozoravaju kako mozaičnost Livanjskog polja stvara idealne životne uslove za velik broj vrsta, ali da se one istodobno suočavaju s brojnim prijetnjama.

- Živi svijet ovdje je već dugo neraskidivo povezan s čovjekom, a sukcesija, odnosno zarastanje polja uzrokovano smanjenjem ispaše i općenito broja stanovnika, većini ptica ne odgovara. S druge strane, prisutne su i negativne ljudske aktivnosti poput krivolova, planova za veliki broj vjetroelektrana, lošeg upravljanja otpadom, požara, promjena vodnog režima polja za potrebe proizvodnje energije, kopanja treseta i poljoprivrede. Livanjsko polje i njegovo okruženje itekako zaslužuju zaštitu i bolje upravljanje u što skorijoj budućnosti - izjavio je Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu.

Aktivnost se provodi u okviru projekta "Očuvanje srca Dinarskog krša: zaštita prirode i osnaživanje zajednica kao put prema održivom upravljanju", koji Centar za životnu sredinu realizira s partnerima Euronatur iz Njemačke, Estavela iz Bosne i Hercegovine i BIOM iz Hrvatske, uz financijsku podršku Fondacije Nando i Elsa Peretti.

(Vijesti.ba / FENA)