Američki guverner: Umjetna inteligencija je opasna kao nuklearno oružje

U jeku sve glasnijih poziva na regulaciju te tehnologije, Pritzker je poručio da se taj problem ne može rješavati pojedinačno od države do države, već zahtijeva nacionalni i međunarodni napor, piše Index.hr.

"To mora biti nacionalni, ali i međunarodni poduhvat, posebno u saradnji s našim saveznicima, jer umjetna inteligencija neće nestati", rekao je Pritzker u intervjuu za ABC News.

Kao primjer, Pritzker je naveo zakon koji je potpisao u Illinoisu u julu. Taj zakon obavezuje tehnološke kompanije na provođenje godišnjih nezavisnih revizija sigurnosnih planova i prijavu svih sigurnosnih incidenata državi. Pozvao je Kongres da donošenje savezne regulacije postavi kao prioritet.

Njegov stav u suprotnosti je s onim američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je strahove od umjetne inteligencije nazvao „obmanom“ i najavio osnivanje „UI snaga“ (AI Force) za ubrzanje rasta industrije. Pritzker smatra da je takav pristup pogrešan.

"Njima je prihvatljivo pustiti da se sve razvija bez kontrole i dopustiti liderima industrije da sami donose pravila. Mislim da je to greška, jer smo jasno vidjeli da se događaju proboji koje oni ne kontrolišu, a čini se da ih to nije ni zanimalo", rekao je Pritzker. "Ne moramo tehnologiju potpuno ugasiti. Ono što moramo učiniti jeste osigurati da ne izmakne kontroli", dodao je.

Ipak, Pritzker ne podržava prijedlog senatora Bernieja Sandersa o potpunoj zabrani superinteligencije.

"Smatram da je to jednostavno neizvodivo. To se neće dogoditi jer umjetna inteligencija već postoji u svijetu“, kazao je.

Do američkih međuizbora, izbora koji se održavaju na polovini predsjedničkog mandata i na kojima se biraju članovi Kongresa te brojni guverneri i drugi zvaničnici, ostalo je manje od sedam sedmica. Umjetna inteligencija pritom nije jedina tema u kampanji demokrata.

Pritzker, koji se bori za novi mandat guvernera Illinoisa i podržava stranačke kandidate širom zemlje, kaže da njegova stranka nudi rješenja za rast troškova života.

"Demokrati se bore za smanjenje troškova i za to da ljudima ostane više novca. Cijene rijetko padaju, stoga, da bi život bio pristupačniji, moramo osigurati ljudima veća primanja. To znači i povećanje minimalne plaće", rekao je, između ostalog.

(Vijesti.ba)