
Koliko kamiona robe s TEMU-a svakog mjeseca završi u Bosni i Hercegovini ne zna niko. Koliko paketa uđe u zemlju, također nema preciznog odgovora, a odgovora nemaju ni poštanski operateri.
Sigurno j tek da šleperi robe iz logističkih centara u Mađarskoj prolaze preko graničnih prelaza, pogotovo Gradišku. Gubici po osnovu poreza već se mjere stotinama miliona KM.
Domaći trgovac ne može birati hoće li poštovati poreske, fiskalne i druge obaveze. Mora ih ispunjavati. Mora platiti porez, izdati račun, imati uređene odnose sa zaposlenima, osigurati garanciju i servis za robu za koju je odgovoran te poslovati u okviru sistema koji mu država propisuje.
TEMU, odnosno platforme koje omogućuju prodaju robe direktno potrošačima, posluju po modelu koji domaćim trgovcima stvara ozbiljno nejednake uslove konkurencije. A sada stiže i novi problem - gotovina.
Najava uvođenja plaćanja pouzećem znači da će se TEMU paketi u BiH moći plaćati gotovinom. Novac će, dakle, prelaziti iz ruku domaćih potrošača u TEMU nema niti registrovanu kompaniju u BiH. Ubuduće, dakle, nećemo znati ni koliko će novca građana BiH odlaziti prema inostranstvu, kroz gotovinska plaćanja?
No, ako domaću firmu država kontroliše do posljednjeg fiskalnog računa, dok za prekograničnu internet trgovinu nema efikasan mehanizam kontrole, onda problem nije u TEMU-u. Problem je u državi.
Zakon četiri mjeseca čeka u ladici
Nacrt zakona o e-trgovini već mjesecima je spreman, ali još nije ugledao svjetlo dana. Kiseli se u ladici HDZ-ovog federalnog ministra pravde, uz prešutno odobravanje ostalih kolega.
Riječ je o zakonskom rješenju koje bi trebalo modernizirati pravni okvir za elektronsku trgovinu i urediti oblast koja se razvija daleko brže nego domaća regulativa.
Jer, TEMU ne čeka dok domaći trgovci posljedice neefikasnosti države plaćaju svakog dana.
Agencija za nadzor bez nadzora
Posebno apsurdno zvuči činjenica da je Agencija za nadzor nad tržištem BiH ranije za Vijesti.ba potvrdila da ne kontroliše sigurnosne karakteristike proizvoda koji dolaze putem TEMU-a.
Obrazloženje je da Agencija nema nadležnost za kontrolisanje sigurnosnih karakteristika proizvoda koji se nude i prodaju putem različitih internet platformi, a potrošačima se isporučuju uz posredovanje poštanskih operatera, ako proizvod prethodno nije stavljen na tržište BiH.
Dok EU pooštrava pravila, BiH traži izgovore
Dok Evropska unija posljednjih godina pooštrava nadzor nad digitalnim platformama, prekograničnom trgovinom i odgovornošću platformi prema potrošačima, Bosna i Hercegovina još uvijek pokušava utvrditi ko je nadležan za ono što svakodnevno stiže na njeno tržište.
Najgori scenarij tek će uslijediti s masovnijim uvođenjem plaćanja pouzećem. Kao da je interes domaćih političara da unište domaću privredu koju izjedaju već decenijama kao najgori paraziti.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja