U Crnoj Gori od 2015. niko nije pravosnažno osuđen za negiranje genocida

Istovremeno, sudovi su u tom periodu odlučivali u svega dva predmeta koji su se odnosili na krivično djelo iz člana 370 stav 2 Krivičnog zakonika Crne Gore.

To proizlazi iz podataka koje je Vijestima dostavio Sudski savjet, odgovarajući na pitanje koliko je osoba pravosnažno osuđeno na osnovu ove zakonske odredbe.

„Prema podacima dostupnim kroz PRIS (Pravosudni informacioni sistem), koje su kolege iz IKT-a mogle naći kroz evidenciju, u periodu od 2015. do danas, u radu su bila dva predmeta za krivično djelo iz člana 370 stav 2 Krivičnog zakonika Crne Gore. Od navedenih predmeta, jedan je pravosnažno riješen oslobađajućom presudom, dok nema pravosnažno osuđenih lica za navedeno krivično djelo“, navedeno je u odgovoru.

Prema toj odredbi, kažnjivo je javno odobravanje, negiranje postojanja ili značajno umanjivanje težine genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.

Pitanje primjene zakona ponovo je dospjelo u fokus nakon smrti bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, koji je pred Haškim tribunalom pravosnažno osuđen za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini.

Nakon njegove smrti uslijedio je niz javnih reakcija i poruka podrške, uključujući i one iz političkog i vjerskog života Crne Gore. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić saopćio je da je povodom Mladićeve smrti uputio telegram saučešća, zbog čega će se 24. septembra odlučivati o inicijativi za njegovu smjenu.

Zbog javnog veličanja Mladića, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv mitropolita budimljansko-nikšićkog Metodija zbog sumnje na krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.

Metodije je 28. augusta u Pivskom manastiru rekao da je narod u Mladiću „prepoznao sve one divne i svete odlike srpskih ratnika i vitezova“.

Dodatne reakcije izazvale su izjave potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja i potpredsjednika Skupštine Nikole Camaja, koji su govorili o prvostepenoj presudi bivšim čelnicima Oslobodilačke vojske Kosova.

Murić: Zakon postoji, ali se ne primjenjuje

Advokat Velija Murić kazao je da se izjave koje dolaze sa visokih političkih i vjerskih adresa često prihvataju bez dovoljno kritičkog preispitivanja.

Prema njegovim riječima, pravosudne institucije morale bi s posebnom pažnjom postupati u takvim slučajevima, oslanjajući se na činjenice i već donesene sudske presude.

„To se graniči s onim krivičnim djelom raspirivanje nacionalne i vjerske mržnje... To su pojmovi koji se dodiruju na neki način, ali posljedice su bukvalno iste. Zašto aktuelna vlast ovako pristupa procesuiranju tih krivičnih djela? To je zasebno pitanje o kom treba govoriti, ali što dalje od politike“, kazao je Murić.

On smatra da bi trebalo razmotriti i preciziranje Krivičnog zakonika, ali upozorava da ni najbolji zakon nema efekta ako se ne primjenjuje.

Murić je ocijenio i da se u Crnoj Gori još nisu stekli svi uslovi da se društvo kroz krivični progon ozbiljnije suoči s ratnom prošlošću.

„U Crnoj Gori još nemamo zakon o lustraciji. Taj zakon, ako bi bio donijet, riješio bi mnoga pitanja... Nema još izgleda da će se nešto spektakularno desiti, pa zato vidimo skoro masovno negiranje genocida, ratnih zločina, veličanja ljudi koji su osuđeni“, rekao je Murić.

Govoreći o prvostepenoj presudi Specijalizovanih vijeća u Hagu protiv Hašima Tačija, Jakupa Krasnićija, Kadrija Veseljija i Redžepa Seljimija, Murić je podsjetio da ta odluka još nije pravosnažna.

Zbog toga, kako je naveo, treba biti oprezan i ne manipulisati ni žrtvama ni pravnim pitanjima koja još nisu dobila konačan sudski epilog.

Izmjene zakona još na čekanju

Ministarstvo pravde ranije je saopćilo da će tek nakon praćenja primjene postojećih i predloženih odredbi Krivičnog zakonika, stručne procjene radne grupe i konsultacija s Evropskom komisijom biti moguće procijeniti postoji li potreba za uvođenjem posebnog krivičnog djela kojim bi se zabranilo veličanje ratnih zločinaca.

Iz opozicionog Evropskog saveza najavili su izmjene Krivičnog zakonika kojima bi se jasno propisalo da javno veličanje pravosnažno osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine predstavlja krivično djelo.

Bošnjačka stranka otišla je korak dalje i predložila amandman kojim bi javno veličanje, glorifikovanje, opravdavanje ili afirmativno predstavljanje pravosnažno osuđenih za navedena krivična djela bilo kažnjivo zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Amandman je, međutim, povučen dok se ne dobije mišljenje Evropske komisije.

Tomović: Društvo nije dovoljno zrelo za suočavanje s prošlošću

Advokat Dalibor Tomović smatra da mali broj predmeta i izostanak pravosnažnih osuda treba posmatrati u širem društvenom kontekstu.

„Dugo je na ovim prostorima društvena klima bila takva da je svako veličao svoje, dok su se tuđe žrtve i odgovornost sopstvene strane često ignorisali ili umanjivali“, rekao je Tomović.

On je ocijenio da, zbog bolnih i teških događaja na prostoru bivše Jugoslavije, crnogorsko društvo još nije dostiglo dovoljan nivo konsenzusa za suočavanje s tim pitanjima kroz pravosudni sistem.

Podaci Sudskog savjeta tako pokazuju da je za deset godina pred crnogorskim sudovima vođeno svega dva postupka za krivično djelo iz člana 370 stav 2, pri čemu nijedna osoba nije pravosnažno osuđena.

(Vijesti.ba)