Slovenija kreće u veliku reformu obrazovanja

Prijedlog predviđa smanjenje broja predstavnika zaposlenika u upravnim vijećima javnih vrtića i škola, što predstavlja prvi korak obuhvatne reforme obrazovnog sistema.

Kako je saopćeno iz Ministarstva obrazovanja, nauke i mladih Slovenije, predloženim izmjenama ponovo se uspostavlja sistem u kojem su ravnomjerno zastupljeni svi učesnici.

Prema novom modelu, osnivač, zaposlenici i roditelji imat će po tri predstavnika u vijećima javnih vrtića i osnovnih škola, čime se broj predstavnika radnika smanjuje s dosadašnjih pet na tri.

Promjene su predviđene i u srednjim školama. Dosadašnji sastav vijeća (tri predstavnika osnivača, pet predstavnika radnika, tri predstavnika roditelja i dva predstavnika učenika) mijenja se tako da će vijeće činiti tri predstavnika osnivača, tri predstavnika radnika, dva predstavnika roditelja i jedan predstavnik učenika.

Prijedlog zakona predviđa i da se vijeće ustanove smatra konstituiranim kada je imenovana ili izabrana većina njegovih članova. Zbog nesmetane provedbe projekata Evropske kohezijske politike u okviru postojeće finansijske perspektive, izmjene zakona produžuju mogućnost obavljanja dopunskog rada do 2030. godine.

Iz Vlade ističu kako je preustroj vijeća usmjeren ka transparentnijem i odgovornijem upravljanju javnim vrtićima i školama. Glavni je cilj povećati utjecaj osnivača (države i općina) te roditelja i lokalne zajednice u upravljačkim strukturama.

S predloženim izmjenama ne slaže se Sindikat odgoja, obrazovanja, nauke i kulture Slovenije (SVIZ), iz kojeg upozoravaju da će smanjenje broja predstavnika zaposlenika povećati utjecaj politike na lokalnom i državnom nivou, kao i utjecaj roditelja pri imenovanju direktora.

Slovenski ministar obrazovanja Borut Rončević početkom je septembra, komentirajući rezultate PISA istraživanja za 2025. godinu koji pokazuju pad postignuća slovenskih petnaestogodišnjaka, najavio cjelovitu reformu obrazovnog sistema.

Reforma, među ostalim, predviđa ukidanje devetogodišnjeg i povratak na osmogodišnje osnovnoškolsko obrazovanje, rasterećenje nastavnih planova i programa te reformu nacionalnog provjeravanja znanja i državne mature, podsjeća STA.


(Vijesti.ba)