Gekić: SBK ima šansu sa SDP-om - svaka općina mora dobiti jednaku priliku

Vijesti.ba: Kandidirate se za Skupštinu Srednjobosanskog kantona. Koja je Vaša glavna regionalna poruka građanima od Jajca i Fojnice do Travnika, Viteza i Gornjeg Vakufa-Uskoplja?

Edin Gekić: Srednjobosanski kanton ne smije biti skup općina koje se svaka za sebe bore za ostatke budžeta. On mora biti kanton jednakih životnih prilika: da roditelj u svakoj općini može računati na kvalitetno obrazovanje i dostupnu zdravstvenu zaštitu, da mlada osoba vidi priliku za zaposlenje i stanovanje, a da poduzetnik ne zavisi od poznanstava, nego od jasnih pravila. Moj je cilj kantonalna politika koja razvoj mjeri time postaje li život bolji u svakoj općini, a ne time ko je bliže središtu političke moći.

Vijesti.ba: Rebalansom je budžet Srednjobosanskog kantona povećan na gotovo 496 miliona KM, a znatan dio čine transferi. Kako spriječiti da javni novac postane sredstvo političkog favoriziranja pojedinih sredina?

Edin Gekić: Kriteriji se moraju objaviti prije, a ne nakon donošenja odluke. Za svaki transfer građanin treba moći vidjeti općinu, korisnika, obrazloženje, ugovor, eventualne anekse i ostvareni rezultat. Regionalni prioriteti moraju se određivati prema stvarnim potrebama: zdravstvu, vodi, putnoj povezanosti, školama, sigurnosti i radnim mjestima. Skupština mora imati redovan javni pregled korisnika sredstava i učinka ulaganja. Tako se razvija kanton, a ne mreža stranačke odanosti.

Vijesti.ba: SDP govori o najnižoj neto plaći od 1.500 KM i najnižoj penziji od 1.000 KM. Šta od toga možete stvarno učiniti kao zastupnik u Skupštini Srednjobosanskog kantona?

Edin Gekić: Najniža plaća i penzije uređuju se prvenstveno na federalnom nivou i bilo bi nepošteno predstavljati ih kao odluku koju Skupština Srednjobosanskog kantona može samostalno donijeti. Kantonalni mandat ima drugačiju, ali veoma važnu vrijednost: kroz zdravstvo, prijevoz, lijekove, pomoć najugroženijima i pravednu politiku poticaja može smanjiti stvarni trošak života. Na federalnom nivou tražit ću jasne propise i izvore novca za ciljeve SDP-a, a u Kantonu ću insistirati da se svaka mjera jednako osjeti u svim općinama.

Vijesti.ba: U zdravstvu građani često vide da se novac preusmjerava između opreme, vozila i objekata. Kako bi regionalni pristup promijenio takve odluke?

Edin Gekić: Zdravstvena ulaganja ne smiju zavisiti od pojedinačne političke odluke bez javno utvrđenih kriterija. Potrebna je kantonalna mapa potreba: koliko ljudi čeka dijagnostičke preglede, koliko kilometara putuje do usluge, koja je oprema neophodna i gdje nedostaje stručni kadar. Tek tada se može opravdano odrediti ima li prednost dijagnostička oprema, vozilo ili objekt. Pacijent iz udaljene općine mora imati jednako pravo na brz i kvalitetan pregled kao pacijent iz administrativnog središta Kantona.

Vijesti.ba: U Srednjobosanskom kantonu obrazovanje nije samo pitanje kvaliteta nastave, nego i pitanje segregacije, stručnog kadra i jednakog pristupa. Koja je regionalna odgovornost Skupštine?

Edin Gekić: Kanton mora garantirati da dijete ne dobija manje prilika zbog mjesta u kojem živi ili škole koju pohađa. To podrazumijeva transparentno zapošljavanje nastavnika, javne kriterije ulaganja i plan provođenja sudskih odluka koje se odnose na diskriminaciju i segregaciju. Škola treba povezivati lokalne zajednice, razvijati znanje i pripremati djecu za život, a ne prenositi političke podjele na novu generaciju.

Vijesti.ba: Kantonalna strategija socijalno-neprofitnog stanovanja priznaje da nema službenu procjenu stvarnog broja potrebnih stanova. Kako se regionalni problem stanovanja može rješavati bez procjena napamet?

Edin Gekić: Najprije je potrebno napraviti javnu sliku potreba po općinama: potreba mladih porodica, osoba s deficitarnim zanimanjima, podstanara, osoba s invaliditetom i ljudi koji žele ostati ili se vratiti. Bez tih podataka strategija ostaje samo dobra namjera. Zalažem se za registar potreba, transparentna pravila i godišnje ciljeve koji se mogu provjeriti. Stanovanje nije socijalna milostinja, već razvojna politika: bez riješenog stambenog pitanja nema ni zadržavanja mladih ni privlačenja potrebnog kadra u obrazovanju, zdravstvu i privredi.

Vijesti.ba: Srednjobosanski kanton ima industriju, poljoprivredu, turizam i snažne lokalne zanate, ali mladi često ne vide jedinstveno regionalno tržište rada. Šta je Vaš odgovor?

Edin Gekić: Kanton mora prestati djelovati kao da je svaka općina zaseban otok. Potrebni su zajednički planovi za deficitarna zanimanja, stručna praksa u kompanijama, podrška malim dobavljačima i javna evidencija o tome šta se nakon dodjele poticaja zaista dogodilo s radnim mjestima. Namjenska i prerađivačka industrija, poljoprivreda i turizam mogu napredovati zajedno samo uz kvalitetan kadar, bolju povezanost i pravedne javne pozive. Uspjeh ne mjerim brojem podijeljenih poticaja, nego brojem radnih mjesta koja opstanu nakon godinu dana.

Vijesti.ba: Koji bi bio Vaš prvi politički test kojim biste pokazali da Srednjobosanski kanton vodite kao regionalnu zajednicu, a ne kao zbir izbornih punktova?

Edin Gekić: Prvi test bio bi javni regionalni plan s ograničenim brojem mjerljivih prioriteta: zdravstvo, obrazovanje, stanovanje, radna mjesta i transparentni transferi. Za svaki prioritet moraju postojati rok, nadležna institucija, budžet i rezultat koji građanin može provjeriti. Ako ijedna općina nema jednak pristup odluci, podatku ili javnoj usluzi, takav plan nije regionalan. Moj je princip jednostavan: nijedna javna marka bez jasnog traga i nijedno obećanje bez odgovorne institucije.

(Vijesti.ba)