Slovenci bacili tone hrane, a trećina bila jestiva

U prosjeku je stanovnik kod kuće bacio 35 kilograma hrane, od čega je otprilike trećina, odnosno 12 kilograma te hrane bilo jestivo.

Prošlogodišnji porast otpada od hrane statističari su, između ostalog, pripisali stvaranju tri posto više otpada od hrane u kućanstvima i ugostiteljstvu te dva posto više u trgovini mješovitom robom.

S druge strane, četiri posto manje otpada od hrane bačeno je u proizvodnji hrane, što uključuje i primarnu proizvodnju, objavio je u utorak Državni zavod za statistiku.

U ugostiteljstvu stvoreno je 32,1 posto otpada od hrane, u proizvodnji hrane 14,7 posto, a u trgovini mješovitom robom 9,1 posto, javlja STA.

Prema statističarima, udio jestivog otpada od hrane ostao je isti prošle godine kao i godinu prije. To je činilo 36 posto ukupne količine ili 61 000 tona, dok je preostalih 110 000 tona ili 64 posto bio nejestivi dio, poput kora, kostiju, koštica, ljuski jaja i sličnih tvari koje se ne mogu koristiti za ljudsku prehranu.

Najveća količina, odnosno 45 posto, otpada od hrane anaerobno je prerađena u bioplinskim postrojenjima, 34 posto otpada od hrane aerobno je prerađeno u kompostanama a 19 posto otpada od hrane biološki je stabilizirano u postrojenjima za mehaničko-biološku obradu miješanog komunalnog otpada prije odlaganja. Preostala količina obrađena je drugim procesima, poput spaljivanja, ponovnog rafiniranja nafte i drugih bioloških procesa obrade.

(Vijesti.ba / FENA)