Američke snage napuštaju Irak nakon više od dvije decenije

Posljednje američke snage trebale bi napustiti preostale baze do 30. septembra.

Povlačenje je dogovoreno 2024. godine za vrijeme administracije Joea Bidena, a završava ga administracija Donalda Trumpa.

Odlazak se odvija u trenutku kada su Sjedinjene Američke Države u ratu s Iranom.

Američke snage izvršile su invaziju na Irak 2003. godine, srušile režim Sadama Huseina, a zatim godinama vodile borbe protiv pobunjeničkih grupa.

Povratak američkih snaga zbog ISIL-a

Američka vojska povukla se iz Iraka krajem 2011. godine, ali se vratila manje od tri godine kasnije nakon uspona ISIL-a. Američke i savezničke snage tada su pomogle iračkoj vojsci u borbi protiv ove grupe.

Velike operacije protiv ISIL-a trajale su od 2014. do 2017. godine. Grupa je na vrhuncu moći kontrolisala približno trećinu Iraka i ubila hiljade ljudi.

Iako je izgubila teritoriju i samoproglašeni "kalifat“, njene uspavane ćelije nikada nisu u potpunosti nestale.

Irak je posljednjih godina održavao bliske političke i vojne odnose i sa SAD-om i s Iranom. Zbog toga je njegova teritorija povremeno postajala poprište sukoba između dvije strane.

SAD su 2020. godine u napadu u blizini aerodroma u Bagdadu ubile jednog od najmoćnijih iranskih vojnih zapovjednika, generala Qasema Soleimanija. Grupe povezane s Iranom nakon toga su u više navrata napadale američke baze, na šta je Washington odgovarao zračnim udarima.

Ta dinamika nastavila se i tokom ovogodišnjeg rata protiv Irana. Prema navodima iz izvještaja, sedam od 18 američkih vojnika poginulih u tom sukobu stradalo je u Iraku.

Posljednji je bio narednik američke vojske koji je u julu poginuo tokom kontrolisane detonacije drona u bazi kod Erbila.

Šta ostaje nakon odlaska Amerikanaca?

Odlazak američkih snaga široko je prihvaćen među Iračanima, ali dio stanovništva i sigurnosnih zvaničnika smatra da zemlja još nije potpuno spremna samostalno preuzeti sve sigurnosne zadatke.

"Vjerujemo da Irak u ovom trenutku još nije potpuno spreman preuzeti sigurnosni dosje“, rekao je Abdulrahman al-Zobaie, sunitski plemenski lider iz Falluje, nekadašnjeg uporišta otpora američkim snagama i dodao:

"Svi Iračani teže punom suverenitetu i nijedan Iračanin to ne bi osporio. Ali vjerujem da je ono čega se svi Iračani plaše odlazak koalicije na ovaj način i stvaranje vakuuma".

Američko povlačenje trebalo bi označiti završetak više od dvije decenije vojnog prisustva u Iraku, uz prekid od 2011. do 2014. godine.

Istovremeno ostaje otvoreno pitanje kako će se odlazak američkih snaga odraziti na odnose između iračke države, proiranskih milicija i preostalih ćelija ISIL-a.

Irački zvaničnici poručuju da će se odnosi sa međunarodnom koalicijom nakon povlačenja nastaviti kroz drugačiji oblik saradnje.

(Vijesti.ba)