AfD u vodstvu, Merz na historijskom minimumu

U Njemačkoj su u septembru održani izbori u tri savezne pokrajine. S nestrpljenjem se očekivalo da posluže kao pokazatelj političkog raspoloženja na nacionalnom nivou.

Rezultati su bili posebno loši za Kršćansko-demokratsku uniju (CDU), stranku kancelara Friedricha Merza. U Saskoj-Anhaltu broj glasova za CDU prepolovljen je, a stranka je izgubila vlast, baš kao i u gradu-pokrajini Berlinu. U Mecklenburg-Zapadnoj Pomeraniji CDU čak nije prešao izborni prag i neće imati zastupnike u parlamentu – što je slučaj bez presedana u poslijeratnoj historiji.

Kancelar, koji je i ranije bio nepopularan, nakon izbora uživa još manje povjerenja, dok i koalicijska vlada koju predvodi – a koju čine CDU, CSU i SPD – dobija loše ocjene javnosti.

Samo svaki deseti Nijemac zadovoljan je radom vlade, a isto toliko njih pozitivno ocjenjuje učinak kancelara. Oba podatka predstavljaju historijski minimum. Čak i među biračima CDU-a samo 40 posto njih i dalje je zadovoljno Friedrichom Merzom.

Podaci potiču iz najnovijeg istraživanja ARD-Deutschlandtrend, za koje je institut Infratest dimap od 28. do 30. septembra anketirao reprezentativni uzorak od 1.303 njemačka birača s pravom glasa.

AfD u vodstvu, CDU na 20 posto

Stranka Alternativa za Njemačku (AfD) – koja sadrži elemente desnog ekstremizma – nastavlja profitirati od nezadovoljstva građana.

Kada bi se sada održali izbori za Bundestag, demokršćani (CDU/CSU) osvojili bi samo 20 posto glasova. To je jedan od najnižih rezultata u njihovoj historiji.

Socijaldemokrati (SPD) stagniraju na 13 posto. Prema tome, tri vladajuće stranke zajedno ne bi osvojile ni trećinu glasova, što znači da više ne bi imale parlamentarnu većinu.

AfD bi ostala najjača politička snaga s 27 posto podrške. Zeleni su blago napredovali i dostigli 16 posto (+1), dok je stranka Ljevica zabilježila pad od jednog procentnog poena, na 11 posto.

Liberali (FDP) i dalje stagniraju na četiri posto, što znači da ponovo ne bi uspjeli ući u Bundestag. Bio bi to saziv parlamenta u kojem bi formiranje većine predstavljalo izuzetno težak, gotovo nemoguć zadatak.

Između straha od umjetne inteligencije i zabrinutosti zbog Trumpa

Aktuelni izazovi i krize, kao i politički odgovori na njih, i dalje izazivaju značajnu neizvjesnost.

Dvije trećine Nijemaca strahuju da bi ljudi mogli izgubiti kontrolu nad umjetnom inteligencijom, dok isto toliko građana brine zbog utjecaja politike američkog predsjednika Donalda Trumpa na Njemačku.

Šest od deset građana zabrinuto je zbog klimatskih promjena, dok više od polovine strahuje da bi Rusija mogla napasti druge evropske zemlje.

Otprilike svaki drugi Nijemac strahuje da u budućnosti neće moći održati trenutni životni standard. Sličan broj ljudi zabrinut je zbog imigracije u Njemačku.

Ipak, najveću zabrinutost među Nijemcima izaziva nesposobnost političkih stranaka da pronađu zajedničke odgovore na ključna politička pitanja.

Sveukupno gledano, trenutna situacija u Njemačkoj pruža razlog za optimizam samo jednoj od osam osoba, dok je za gotovo devet desetina građana ona izvor zabrinutosti.

Socijalne reforme: potreba za pravednošću

Nepovjerenje je posebno izraženo kada je riječ o jednom od glavnih projekata aktuelne njemačke vlade – planiranim socijalnim reformama.

Njemačka je nacija koja ubrzano stari. Radna snaga, čiji se broj smanjuje, mora finansirati sve veći broj penzionera. Taj proces starenja istovremeno opterećuje i zdravstveni sistem.

Od 2015. godine broj ljudi kojima je potrebna dugotrajna njega porastao je s oko 2,8 miliona na približno 6,5 miliona, a taj broj nastavlja rasti.

Prema istraživanju ARD-Deutschlandtrenda, samo svaki šesti birač vjeruje da će savezna njemačka vlada uspjeti učiniti sisteme socijalne sigurnosti spremnim za budućnost.

Zanimljivo je da građani pokazuju spremnost da sami snose dio troškova: gotovo polovina njih radije bi prihvatila veće doprinose za socijalno osiguranje nego da se suoči sa smanjenjem socijalnih davanja.

Veliki problem za vladu predstavlja uočena kontradiktornost u njenim vlastitim obećanjima. Tri četvrtine građana mjere reforme o kojima se raspravlja vidi kao jasno odstupanje od ranijih obećanja koalicije o finansijskom rasterećenju.

Ipak, situacija nije beznadežna – čak polovina javnosti spremna je prihvatiti mjere štednje, pod uvjetom da se potreba za njima objasni na razumljiv način.

Još važnija je, međutim, percepcija pravednosti. Šest od deset ispitanika podržava stepenasto smanjenje primanja u zavisnosti od finansijskih mogućnosti, čak i ako to podrazumijeva veći teret za one s višim zaradama.

Poruka kreatorima politika je jasna: reforme zahtijevaju objašnjenje i društvenu ravnotežu – u suprotnom, neće biti prihvaćene u javnosti.


(Vijesti.ba)