Belgijanac Francis Halzen dobitnik Nobelove nagrade za fiziku

Halzen je nagrađen za ključni doprinos Neutrinskoj opservatoriji IceCube i otkriće neutrina visoke energije astrofizičkog porijekla.

"Ovogodišnja nagrada govori o sablasnim glasnicima iz svemira", rekla je Ellen Moons, i istakla je da su Halzenova "vizija i naučno vodstvo" bili od presudnog značaja za razvoj opservatorvedske akademije nauka, na konferenciji za novinare u utorak, 6. oktobra.

Kraljevska švedska akademija nauka istakla je da su Halzenova "vizija i naučno vodstvo" bili od presudnog značaja za razvoj opservatorije, koju je opisala kao kubni kilometar leda opremljen senzorima za svjetlost.

Zahvaljujući ovoj opservatoriji, naučnici mogu detektovati neutrine – rijetke subatomske čestice – koje nastaju u procesima izuzetno visoke energije u udaljenim dijelovima svemira.

"Ova Nobelova nagrada govori o ogromnoj kocki leda smještenoj na Južnom polu naše planete. Ta očigledno nisam očekivao", rekao je Halzen telefonom na ledena kocka omogućava detekciju neutrina", kazala je profesorica Eva Olsson, članica Nobelovog komiteta za fiziku.

BREAKING NEWSThe Royal Swedish Academy of Sciences has decided to award the 2026 #NobelPrize in Physics to Francis Halzen “for decisive contributions to the IceCube Neutrino Observatory and the discovery of high-energy neutrinos of astrophysical origin.” https://t.co/UcPBWk0RiK

— The Nobel Prize (@NobelPrize) October 6, 2026

Halzen ima 82 godine. Rođen je u belgijskom gradu Tienenu, a profesor je na Univerzitetu Wisconsin-Madison u Sjedinjenim Američkim Državama.

"Bilo je to veliko iznenađenje i očigledno nisam očekivao", rekao je Halzen telefonom na konferenciji za novinare, neposredno nakon što je objavljeno da je dobio nagradu.

"Ali veliko je zadovoljstvo čuti vijest o ovoj nagradi", dodao je Halzen.

Druga Nobelova nagrada ove sezone

Ovo je druga Nobelova nagrada dodijeljena ove sezone. Nobelova nagrada za medicinu u ponedjeljak je pripala američkom psihijatru i neurologu Karlu Deisserothu te njemačkim naučnicima Peteru Hegemannu i Georgu Nagelu.

I Francuzu Michelu Devoretu i Amerikancu Johnu Martinisu za stavljanje kvantne mehanike u praktičnu primjstraživači su nagrađeni za pionirski rad u oblasti optogenetike, koja podrazumijeva kontrolisanje nervnih signala pomoću svjetlosti.

Prošle godine Nobelova nagrada za fiziku pripala je Britancu Johnu Clarkeu, Francuzu Michelu Devoretu i Amerikancu Johnu Martinisu za stavljanje kvantne mehanike u praktičnu primjenu i doprinos razvoju različitih digitalnih tehnologija, od mobilnih telefona do nove generacije računara.

Nakon Nobelove nagrade za fiziku, u srijedu će biti objavljeno ime dobitnika Nobelove nagrade za hemiju.

Dobitnik Nobelove nagrade za književnost bit će poznat u četvrtak, dok će u petak biti objavljeno ime dobitnika Nobelove nagrade za mir, koja je tradicionalno među najviše iščekivanim nagradama.

Nobelova sezona bit će zaključena 12. oktobra, kada će biti dodijeljena nagrada za ekonomiju.

(Vijesti.ba)