Brisel utvrdio “paket” za proširenu Evropsku uniju

Kao što je predsjednica von der Leyen najavila u svom govoru o stanju Unije 2023. godine i u skladu s mandatom Evropskog vijeća, danas predložene mjere pripremaju upravljanje Unijom, njene politike i budžet za proširenje, istovremeno jačajući zaštite vrijednosti Unije i vladavine prava.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen naglasila je: „Budućnost Evrope zavisi od odluka koje donosimo danas. Proširenje naše Unije predstavlja geopolitički imperativ. Danas postavljamo temelje kako bismo osigurali da veća Unija bude istovremeno i snažnija te otpornija, djelotvornija i čvrsto utemeljena na vrijednostima i pravilima koja nas definišu. Dok zemlje obuhvaćene procesom proširenja napreduju na svom reformskom putu, EU mora biti spremna da ih primi. Drugim riječima, potrebno je pripremiti naše institucije, prilagoditi naše politike novim okolnostima i osigurati da naš budžet odražava naše zajedničke ambicije.“

U danas predstavljenom paketu Komisija daje detaljnu procjenu naših politika u svjetlu predstojećih proširenja. U njemu se navodi kako se postojeći okvir Ugovora i budući ugovori o pristupanju mogu koristiti za pripremu Unije za veći broj članica.

Također se predlaže niz zaštitnih mjera za buduće ugovore o pristupanju, uključujući snažnije sektorske zaštitne mjere i novu institucionalnu zaštitnu klauzulu, kako bi se osiguralo da se obaveze preuzete tokom pristupnih pregovora nastave dosljedno ispunjavati i nakon pristupanja.

Paketom se dodatno jača proces postepene integracije kroz koherentniji, strukturiraniji i predvidljiviji postupak. Unaprijeđeni proces dodatno će pomoći zemljama kandidatkinjama da se pripreme za članstvo kroz ranije učešće u odabranim politikama Unije, pod uslovom da su ispunjeni potrebni uslovi. Time se mogu izgraditi administrativni kapaciteti, ojačati spremnost za pristupanje i ostvariti konkretne koristi za građane i poslovne subjekte, kako u EU tako i u zemljama obuhvaćenim procesom proširenja, još i prije samog članstva. Učešće bi se i dalje temeljilo na zaslugama, uz uslove koje je potrebno ispuniti kao i reverzibilno te bi zavisilo od spremnosti u pojedinim oblastima politika i strateške usklađenosti.

Današnji paket predstavlja doprinos strateškoj diskusiji među državama članicama o proširenju i reformama, uključujući diskusiju na sastanku Evropskog vijeća u oktobru. Također će usmjeravati rad s Evropskim parlamentom i Vijećem na institucionalnim i operativnim prilagodbama potrebnim za buduća pristupanja.

Prilagođavanje politika proširenoj Uniji

Danas predstavljene revidirane politike pokazuju da Unija može primiti veći broj članica u okviru postojećeg okvira Ugovora i ugovora o pristupanju. U svim oblastima politika, administrativni kapaciteti i provedba predstavljaju zahtjeve koji se najčešće ponavljaju, kako unutar EU tako i u zemljama obuhvaćenim procesom proširenja. Vještine, regulatorni i nadzorni kapaciteti, interoperabilni sistemi i saradnja među upravama moraju se i bit će ojačani prije pristupanja.

Kada je riječ o budžetskim aranžmanima, revidirane politike naglašavaju da se iz budžeta Unije mogu finansirati nove države članice uz istovremeni nastavak finansiranja postojećih prioriteta Unije. U okviru prijedloga narednog Višegodišnjeg finansijskog okvira za period 2028–2034., zemlje kandidatkinje bi se prije pristupanja finansirale u okviru instrumenta Globalna Evropa; nakon pristupanja, finansiranje bi se nastavilo kroz nacionalne i regionalne partnerske planove nove države članice, uz dodatna sredstva za koheziju, poljoprivredu, unutrašnje poslove i Interreg. Kada je riječ o Ukrajini, s obzirom na obim, strukturu i veoma visoku produktivnost njenog poljoprivrednog sektora, ciljanim aranžmanima trebalo bi znatno ograničiti finansijsku podršku i pristup tržištu za osjetljive poljoprivredne proizvode, uz istovremenu pomoć Ukrajini da ponovo ostvari pristup svojim tradicionalnim izvoznim tržištima u trećim zemljama.

Jačanje upravljanja za proširenu Uniju

U postojećem geopolitičkom okruženju EU mora prilagoditi svoje upravljanje kako bi donošenje odluka bilo brže i djelotvornije. Maksimalnim korištenjem mogućnosti koje pružaju Ugovori, Unija može ojačati svoju sposobnost djelovanja, pripremiti se za buduće članice i biti bolje osposobljena za budućnost.

U tom cilju, Komisija će nastaviti zagovarati korištenja klauzula premošćivanja (passerelle clauses) kako bi se u ključnim oblastima, kao što su sankcije, porezne prevare i fiskalne mjere u energetskoj politici, prešlo sa jednoglasnog na glasanje kvalifikovanom većinom. Osim toga, Komisija će preispitati prijedloge koji su još u proceduri kako bi utvrdila gdje bi pojačana saradnja mogla pomoći u prevazilaženju dugotrajnih blokada. U oblasti proširenja, Komisija predlaže korištenje glasanja kvalifikovanom većinom za otvaranje pregovaračkih klastera i donošenje drugih međufaza odluka u pristupnim pregovorima, čime bi se proces učinio dinamičnijim.

Komisija također predlaže da se s Evropskim parlamentom i Vijećem razmotre djelotvorniji načini vođenja postupaka iz člana 7, uključujući moguće rokove. Godišnji izvještaji o proširenju i vladavini prava i dalje će služiti kao glavni instrumenti praćenja, pri čemu će izvještavanje o vladavini prava biti prošireno i na druge zemlje kandidatkinje kada za to budu spremne.

Postepena integracija zemalja kandidatkinja u EU

Bliža integracija trebala bi donijeti konkretne koristi građanima i poslovnim subjektima kako u EU tako i u zemljama kandidatkinjama. Komisija će napraviti pregled postojećih instrumenata postepene integracije i utvrditi mogućnosti za produbljivanje integracije u strateškim sektorima kao što su energetika, transport, digitalni sektor i odbrana. Time će se dopuniti i ojačati proces pristupanja, izgraditi administrativni kapaciteti i međusobno povjerenje, pri čemu će integracija i dalje biti temeljena na ispunjavanju uslova i reverzibilna. Komisija će pokrenuti godišnje dijaloge s partnerima u procesu proširenja kako bi pratila napredak, utvrđivala mogućnosti i rješavala nedostatke u postepenoj integraciji.

Sektorske i institucionalne zaštitne mjere

Kao što je najavljeno u Komunikaciji o politici proširenja EU iz 2025. godine, budući ugovori o pristupanju trebali bi sadržavati snažnije zaštitne mjere za slučajeve ozbiljnog nazadovanja u ispunjavanju obaveza preuzetih tokom pristupnih pregovora. Komisija danas predlaže zajednički okvir za te zaštitne mjere. Budućim ugovorima o pristupanju ojačale bi se postojeće sektorske zaštitne mjere i uvela nova institucionalna zaštitna mjera. Konkretno, period tokom kojeg se zaštitne mjere mogu aktivirati u oblastima kao što su ekonomija, unutrašnje tržište te pravosuđe i unutrašnji poslovi bio bi značajno produžen nakon pristupanja. Posebna institucionalna zaštitna mjera odnosila bi se na ozbiljna kršenja vrijednosti iz člana 2. Ugovora o Evropskoj uniji (UEU) i načela lojalne saradnje. U najtežim slučajevima mjere bi mogle uključivati suspenziju prava glasa u Vijeću. Prema potrebi, mogli bi se koristiti i prijelazni aranžmani, uključujući one koji se odnose na slobodno kretanje radnika i usluga, poljoprivredu, osjetljive proizvode, finansiranje i učešće u zajedničkim sistemima. Nova država članica također bi se, na ograničeni period, mogla obavezati da neće blokirati buduća proširenja zbog bilateralnih sporova.

Naredni koraci

Komisija poziva Evropsko vijeće i Evropski parlament da nastave s diskusijama te unaprijede institucionalne pripreme i mjere u okviru politika.

U okviru Paketa proširenja za 2026. godinu, Komisija će predstaviti indikativne mape puta za Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu, pod uslovom da zadrže dinamiku reformi. Također će predstaviti koherentan pristup postepenoj integraciji, uključujući pregled strateških oblasti.

Komisija će također sarađivati s državama članicama i zemljama kandidatkinjama kako bi se pristupni pregovori uskladili s unutrašnjim pripremama Unije.

Opće informacije

U svom govoru o stanju Unije 2023. godine, predsjednica von der Leyen pozvala je Uniju da pokaže odlučnost jednaku odlučnosti zemalja obuhvaćenih procesom proširenja te najavila revidiranje politika prije proširenja. Deklaracijom iz Grenade, usvojenom iste godine, utvrđene su paralelne odgovornosti zemalja obuhvaćenih procesom proširenja da napreduju u provođenju reformi i Unije da izvrši potrebne unutrašnje pripreme. U Komunikaciji Komisije iz marta 2024. godine o preispitivanju politika prije proširenja utvrđen je program rada koji obuhvata četiri oblasti: vrijednosti, politike, budžet i upravljanje. U junu 2024. godine Evropsko vijeće usvojilo je plan za budući rad na unutrašnjim reformama i pozvalo Komisiju da predstavi detaljna preispitivanja politika, s operativnim elementima, u te četiri oblasti.

U Političkim smjernicama za period 2024. do 2029. godine, Komisija se obavezala da će iznijeti prijedloge za jačanje sposobnosti Unije za djelovanje. Istovremeno, Evropski parlament utvrdio je svoj stav kroz prijedloge za reformu Ugovora iz 2023. godine te izvještaj i rezoluciju iz 2025. godine o institucionalnim posljedicama pregovora o proširenju.

(Vijesti.ba)