Francuskoj prijeti ozbiljan finansijski problem, protesti nisu slučajni

Širom zemlje već gotovo dvije sedmice protestuju učenici zbog sve češćeg otkazivanja nastave, prevelikog broja učenika u razredima i lošeg stanja školskih zgrada.

U međuvremenu su pojedine proteste zasjenili i ozbiljni neredi. Vlada istovremeno optužuje ljevičarsku stranku Nepokorena Francuska (LFI) da politički koristi proteste i potiče blokade škola.

Ministar obrazovanja Édouard Geoffray u petak je pokušao smiriti situaciju sastankom s predstavnicima učenika, ali bez uspjeha. Zbog sve veće napetosti premijer je u nedjelju navečer lično preuzeo koordinaciju odgovora vlade.

U pismu upućenom ministrima zatražio je konkretne prijedloge za bržu nadoknadu izgubljene nastave, prilagođavanje školskih zgrada sve toplijim ljetima te veću transparentnost sistema za upis na visoka učilišta Parcoursup.

Prve odluke, zajedno s finansijskim okvirom i rokovima provedbe, trebale bi biti donesene već tokom oktobra. Problem za vladu leži u činjenici da mladima mora obećavati veća ulaganja upravo u trenutku kada pokušava provesti jednu od najstrožijih politika budžetske štednje posljednjih godina.

Signal finansijskim tržištima

Francuska vlada prošle je sedmice parlamentu predstavila nacrt budžeta za 2027. godinu. Plan predviđa smanjenje budžetskog deficita s ovogodišnjih 5,4 posto bruto domaćeg proizvoda na pet posto u 2027. godini. Kako bi ostvarila taj cilj, vlada planira milijarde eura ušteda i dodatnih prihoda.

Francuska se već nalazi u postupku Evropske unije zbog prekomjernog budžetskog manjka te je pod pritiskom da se ponovo približi evropskoj granici od tri posto BDP-a. „Ovo je budžet štednje“, kaže Aylin Keller iz Njemačko-francuskog instituta u Ludwigsburgu.

Prema njenim riječima, budžet je istovremeno i poruka finansijskim tržištima da je vlada svjesna ozbiljnosti situacije i spremna djelovati kako bi smanjila deficit.

Budžet bez sigurne većine

Francuska vlada planira smanjiti rashode države, regionalnih i lokalnih vlasti te troškove socijalne zaštite. Ukupne uštede trebale bi dosegnuti oko 54 milijarde eura u odnosu na nivo potrošnje koji bi bio ostvaren nastavkom dosadašnjeg trenda rasta javnih izdataka.

Samo na penzionom sistemu predviđene su uštede od oko 5,5 milijardi eura, dok se rezovi planiraju i u zdravstvenom sektoru.

No ostaje otvoreno pitanje može li takav budžet uopće proći parlamentarnu proceduru. Lecornuova vlada nema vlastitu većinu i za usvajanje zakona ovisi o glasovima opozicionih stranaka. Uoči predsjedničkih izbora koji će biti održani na proljeće 2027. godine, podrška budžetu zasnovanom na štednji politički je još manje privlačna nego što bi bila u nekim drugim okolnostima.

Više novca za obrazovanje, ali nezadovoljstvo ostaje

Upravo obrazovni sistem pokazuje da se francuski problemi ne mogu svesti samo na pitanje nedostatka novca. Vlada planira povećati izdvajanja za obrazovanje za oko 1,2 milijarde eura tokom 2027. godine. Istovremeno očekuje da će do 2035. broj učenika pasti za približno 1,7 miliona.

Za Aylin Keller taj nesrazmjer pokazuje da se nezadovoljstvo ne odnosi samo na finansijska sredstva. Riječ je i o pitanju političkih prioriteta te ukupnog smjera razvoja obrazovnog sistema, uključujući prelazak iz srednjoškolskog obrazovanja prema univerzitetima.

Zbog toga povećanje budžeta samo po sebi možda neće biti dovoljno da zaustavi proteste.

Poseban problem predstavljaju finansijska tržišta. Francuska je godinama mogla finansirati visok nivo javnog duga uz relativno niske kamatne stope. To razdoblje sada završava.

Prinosi na desetogodišnje francuske državne obveznice posljednjih su mjeseci snažno rasli, a razlika u odnosu na njemačke obveznice dosegnula je najviši nivo od evropske dužničke krize 2011. godine.

Istovremeno javni dug Francuske iznosi oko 119 posto BDP-a, gotovo dvostruko više nego u Njemačkoj.

Zbog rasta kamata država će 2027. za otplatu kamata morati izdvojiti oko 74 milijarde eura. To je više nego što može potrošiti na obrazovanje ili odbranu, prenosi DW.

(Vijesti.ba)