Strah od velikog napada trese Evropu: "Moramo biti spremni"

Prema riječima pet diplomata i zvaničnika s kojima je razgovarao Politico, rasprave su intenzivirane nakon što je u augustu na aerodromu u Leipzigu pronađen dron s eksplozivom. Sagovornici, koji su govorili anonimno zbog osjetljivosti razgovora, ocjenjuju da raste opasnost od napada sa smrtnim posljedicama.

Ambasadori svih 27 članica posljednjih sedmica sastajali su se bez telefona i pomoćnika, a na jednom od sastanaka prošle srijede razgovarali su upravo o scenarijima napada s velikim brojem žrtava.

"Moramo biti spremni za nešto ozbiljno. Nažalost, Leipzig nam je pokazao da vrlo ozbiljan incident, nešto što uzrokuje više žrtava, nije isključen", rekao je visoki zvaničnik EU-a.

Prema jednom od sagovornika Politica, razgovori diplomata i ministara uključuju mogućnost slanja timova za hitni odgovor, osiguravanje evropskih sredstava za pomoć pogođenoj državi te dogovor o načinu na koji bi čelnici institucija EU-a komunicirali s javnošću.

Napadi ispod praga otvorenog rata

Hibridni napadi obuhvataju različite oblike djelovanja – od sabotaža i cyber napada do manipulacije informacijama – čiji je cilj destabilizacija države ili institucija, često bez prelaska praga koji bi se smatrao otvorenim ratnim činom. EU navodi da je Rusija od početka invazije na Ukrajinu pojačala takve aktivnosti protiv država članica.

Politico među novijim incidentima navodi sumnjivi požar u poljskoj zemaljskoj stanici za komunikaciju sa Starlinkovim satelitima, planove za podmetanje zapaljivih naprava u transportnim čvorištima u EU-u i Velikoj Britaniji te učestale povrede zračnog prostora.

U utorak je nakon napada dronovima potonuo trgovački brod u bugarskom ekskluzivnom ekonomskom pojasu u Crnom moru, dok se članovi posade vode kao nestali. Oštećen je i drugi brod. Bugarske vlasti istražuju porijeklo dronova, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski za napad optužio Rusiju.

Teija Tiilikainen, direktorica Evropskog centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji, upozorava da bi sve opasniji oblici djelovanja mogli u jednom trenutku dovesti do ljudskih žrtava.

"Ako Rusija koristi sve smrtonosnija sredstva kako bi testirala našu spremnost i volju za protumjerama, u nekom trenutku bit će žrtava", rekla je.

Ako bi u takvom napadu poginuli građani članica EU-a ili NATO-a, obje organizacije našle bi se pod snažnim pritiskom da odgovore.

Ko bi vodio odgovor?

U pojedinim državama članicama postoji bojazan da Bruxelles stvaranjem novih sigurnosnih mehanizama zadire u područje koje tradicionalno pripada NATO-u.

Jelena Lungescu, bivša glasnogovornica NATO-a, upozorava da bi nejasna podjela odgovornosti između dvije organizacije mogla usporiti reakciju.

"To bi moglo biti vrlo zbunjujuće za donosioce odluka na svim nivoima. Ako postoji zbrka, to može usporiti donošenje odluka, a vrijeme je uvijek presudno", rekla je.

Dio diplomata upozorava i na nedostatak dovoljno sigurnih kanala za razmjenu povjerljivih podataka unutar EU-a. Neke članice najosjetljivije obavještajne informacije zato dijele samo unutar NATO-a.

"Moja je vlada vrlo sumnjičava prema dijeljenju osjetljivih obavještajnih podataka u Coreperu ili čak na sastancima čelnika. Ili završe u medijima ili odu ravno u Moskvu", rekao je diplomat jedne države s istočnog krila EU-a.

Coreper je odbor stalnih predstavnika država članica pri EU-u.

Novi mehanizam ili postojeći alati?

Rasprave se vode u trenutku kada predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen pokušava ojačati sigurnosnu ulogu EU-a. U septembru je predložila "hitni sigurnosni protokol" za koordinirani odgovor na prijetnje, kao i osnivanje Evropskog sigurnosnog vijeća.

Prema dvojici diplomata, ti prijedlozi trebali bi biti dio nove evropske sigurnosne strategije koja bi trebala biti predstavljena početkom novembra.

Međutim, dio država smatra da bi stvaranje novih struktura trajalo mjesecima i moglo nepotrebno udvostručiti postojeće mehanizme. Jedan visoki diplomat zagovara oslanjanje na ono što EU već ima.

"Vrlo smo rezervisani prema hitnom sigurnosnom protokolu. Već imamo mehanizme. Ako dođe do krize, imamo IPCR, koji je vrlo dobro funkcionisao tokom pandemije i drugih kriza", rekao je.

IPCR, odnosno integrirani mehanizam za politički odgovor na krize, omogućava predsjedavajućoj državi Vijeća EU-a da koordinira reakciju institucija, pogođenih članica i drugih relevantnih aktera. Može biti aktiviran i na zahtjev države članice koja se pozove na klauzulu solidarnosti.

U slučaju velikog napada pogođena država odlučivala bi kakvu pomoć traži i kojim mehanizmima želi odgovoriti. Francuska je, nakon terorističkih napada u Parizu 2015. godine, aktivirala član 42. stav 7. Ugovora o EU-u, odnosno klauzulu o uzajamnoj pomoći. Podrška je uključivala i vojne doprinose.

Lungescu smatra da bi jasna podjela odgovornosti smanjila rizik od konfuzije: NATO bi se fokusirao na obavještajne podatke i vojno odvraćanje, a EU na civilni odgovor.

Ipak, upozorava da rasprave o nadležnostima ne smiju usporiti reakciju.

"Iskreno, Putina nije briga donose li se odluke u Coreperu II ili Sjevernoatlantskom vijeću. Moskva ne razmišlja na taj način", rekla je Lungescu.

(Vijesti.ba)