Kaspijsko jezero ubrzano se povlači: Pojavljuju se novi otoci

Kazahstanski ekolog Daniyar Akimzhanov naveo je da je u posljednje četiri do pet godina u okolini otoka Kulali evidentirano nekoliko novih otoka. Neki od njih dugi su približno kilometar, dok im širina iznosi nekoliko stotina metara.

Na novonastalim kopnenim površinama već su primijećene i životinje. Među njima je divlja svinja, dok, prema dostupnim navodima, vukovi do pojedinih područja stižu preko leda, izvještava Euronews.

Plitki sjever jezera posebno je pogođen

Sjeveroistočni dio Kaspijskog jezera izuzetno je plitak, a dubina vode na pojedinim mjestima iznosi svega nekoliko metara. Zbog toga čak i relativno mali pad nivoa vode može izazvati velike promjene u izgledu obale i površini jezera.

Podaci pokazuju da je između 1996. i 2025. godine nivo vode u kazahstanskom dijelu opao za približno 2,45 metara. Istovremeno, površina vode u posmatranom području sjeveroistočnog Kaspijskog jezera smanjena je za oko 16.400 kvadratnih kilometara u periodu od 2000. do 2025. godine.

Takve promjene dovode do povlačenja obale, pojave novih kopnenih površina i izmjena staništa brojnih životinjskih vrsta.

Scientists warn that parts of the northern Caspian could face an Aral Sea-like scenario, while climate change and human water use are adding pressure on the region. https://t.co/V8Ah8q2iN4

— euronews (@euronews) October 7, 2026

Više temperature i manjak vode među glavnim uzrocima

Naučnici kao ključne faktore smanjenja nivoa Kaspijskog jezera izdvajaju rast temperatura, intenzivnije isparavanje i smanjenje količine padavina. Dodatni pritisak stvaraju ljudske aktivnosti i korištenje riječnih voda za različite potrebe.

Rijeke koje se ulijevaju u Kaspijsko jezero na pojedinim su dijelovima regulisane branama, dok se voda iz njihovih slivova koristi za navodnjavanje poljoprivrednih površina i druge namjene. Sve to može utjecati na količinu vode koja dospijeva u jezero.

Stručnjaci upozoravaju da bi se ovaj trend mogao nastaviti i u narednim decenijama. Prema pojedinim klimatskim projekcijama, nivo vode do kraja stoljeća mogao bi opasti za još nekoliko metara.

Ipak, Kaspijskom jezeru ne prijeti nužno isti scenarij kakav je pogodio Aralsko jezero, budući da su njegovi središnji i južni dijelovi znatno dublji. Najveći rizik postoji za plitki sjeverni dio, koji bi mogao pretrpjeti znatno isušivanje.

Kaspijski tuljani suočeni s gubitkom staništa

Povlačenje vode već ostavlja posljedice na ekosistem Kaspijskog jezera, a posebno su ugroženi kaspijski tuljani, vrsta koja živi isključivo na ovom području.

Njihova populacija tokom posljednjeg stoljeća smanjila se s približno milion na oko 100.000 jedinki, što predstavlja drastičan pad broja životinja.

Dodatni problem predstavlja nestajanje ostrvskih područja na kojima se tuljani odmaraju. Prema istraživanjima, površina njihovih odmorišta smanjena je više od 15 puta od 1995. godine.

Opstanak ove vrste dodatno otežavaju sve toplije zime. Kaspijski tuljani rađaju mladunce na ledu, koji zbog viših temperatura postaje tanji i manje stabilan, čime se smanjuju povoljni uslovi za razmnožavanje i preživljavanje mladunaca.

Posljedice za ribarstvo, luke i obalnu infrastrukturu

Pad nivoa Kaspijskog jezera ne ugrožava samo biljni i životinjski svijet nego može imati i ozbiljne ekonomske posljedice.

Povlačenje vode može otežati rad luka, ugroziti brodske rute i utjecati na ribarstvo, kao i na funkcionisanje druge infrastrukture uz obalu. Promjene obalne linije mogu zahtijevati prilagođavanje postojećih objekata i planiranje novih ulaganja.

Zbog toga Kazahstan i druge zemlje koje izlaze na Kaspijsko jezero razmatraju mjere za unapređenje upravljanja vodnim resursima, praćenje promjena nivoa vode i prilagođavanje novim klimatskim uslovima.

Potrebna saradnja pet država

Stručnjaci ističu da se problem smanjenja nivoa Kaspijskog jezera ne može efikasno rješavati bez koordinisanog djelovanja svih država koje ga dijele.

Uz Kazahstan, obalu Kaspijskog jezera imaju Rusija, Azerbejdžan, Iran i Turkmenistan. Saradnja ovih pet zemalja smatra se važnom za razmjenu naučnih podataka, praćenje promjena u ekosistemu i bolje upravljanje vodnim resursima.

Nastavak pada nivoa vode mogao bi u narednim decenijama dodatno promijeniti izgled sjevernog dijela jezera, ugroziti staništa životinja i povećati pritisak na privredne aktivnosti. Zbog toga naučnici naglašavaju značaj dugoročnog praćenja i zajedničkih mjera prilagođavanja.

(Vijesti.ba)