Objavljuju se dosjei tajne komunističke policije

Objava je tempirana za 70. godišnjicu sovjetskog gušenja prodemokratskog ustanka iz 1956. godine i predstavlja ispunjenje predizbornog obećanja premijera Pétera Magyara, piše Hina.

Njegova stranka Tisza u aprilu je osvojila dvotrećinsku većinu i okončala 16-godišnju vladavinu Viktora Orbána. Magyar je tada najavio da će vlada ispuniti „jedno od najvažnijih obećanja demokratske tranzicije“ i dosjee učiniti javno dostupnim i pretraživim.

Ministrica pravde Márta Görög, predlagačica zakona, istakla je da je mogućnost upoznavanja s prošlošću neizostavan uslov za funkcionisanje demokratske pravne države.

Baza Nyitottaktak.hu („otvoreni dosjei“) bit će otvorena 4. novembra, na dan kada su 1956. godine sovjetski tenkovi ušli u Budimpeštu i ugušili ustanak započet 23. oktobra. U gušenju ustanka poginulo je oko 2.500 Mađara, dok je oko 200.000 njih izbjeglo iz zemlje.

U prvoj fazi moći će se pretraživati takozvani kartoni broj 6, evidencijske knjige B, podaci iz dosjea B te neklasificirani podaci o mreži saradnika pohranjeni na magnetnim trakama. Kartoni 6 i evidencijske knjige B predstavljali su službene registracijske kartone svakog doušnika, njegovih saradnika i načina na koji su pridobijeni za saradnju.

Riječ je o dokumentaciji koja predstavlja administrativnu okosnicu bivše mađarske tajne službe.

55.000 tajnih saradnika

Druga faza slijedi 25. februara 2027. godine, na Dan sjećanja na žrtve komunizma, kada će biti objavljeno oko 9.000 detaljnih dosjea kategorije B, od kojih neki imaju i po nekoliko stotina stranica.

Objava je odgođena za dvije sedmice jer pregled građe traje duže od očekivanog, a arhiv je, očekujući veliki broj posjetilaca, bazu smjestio na vanjske servere. Iz dosjea će biti uklonjeni osjetljivi podaci, poput informacija o zdravstvenom stanju, ovisnostima i seksualnoj orijentaciji.

Dosad su dosjeima mogli pristupiti samo istraživači, dok su građani imali pristup isključivo vlastitim spisima ili spisima bliskih srodnika.

Između 1956. i 1989. godine evidentirano je oko 55.000 tajnih saradnika tadašnje Uprave za državnu sigurnost. Oni su pratili prijatelje, rodbinu, komšije i kolege u potrazi za znakovima neslaganja s režimom i utjecaja Zapada, a njihovi izvještaji često su završavali hapšenjima i saslušanjima.

Za susrete s oficirima služili su takozvani K-stanovi, odnosno „konspirativni stanovi“ u centru Budimpešte.

Koliko je tih doušnika danas živo, niko nije zvanično procijenio. Iz dosadašnjih izvještaja istraživača poznato je samo da mnoge osobe spomenute u arhivima više nisu žive.

(Vijesti.ba)