BiH - Milionska ulaganja u radare

Ažurirano:

Zašto BHANSA ne može štititi nebo BiH od vojnih prijetnji?

Zašto BHANSA ne može štititi nebo BiH od vojnih prijetnji?
Foto: Ilustracija
Nakon najave da će Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) do kraja maja 2027. godine imati pet operativnih radara, u javnosti su se pojavila pitanja o tome štiti li ova radarska mreža nebo BiH i zašto se radari ne postavljaju na vojnim lokacijama.

Kako bi otklonila nedoumice, BHANSA je pojasnila razliku između svojih nadležnosti i odgovornosti Ministarstva odbrane BiH i Oružanih snaga BiH.

BHANSA je civilna, neprofitna i finansijski samostalna institucija čiji je zadatak osigurati sigurno, uredno i efikasno odvijanje zračnog saobraćaja u zračnom prostoru Bosne i Hercegovine.

Kontrolori zračnog saobraćaja razdvajaju letjelice i daju im upute, dok Agencija osigurava komunikaciju, navigaciju i nadzor, pruža zrakoplovne i meteorološke informacije te koordinira aktivnosti potrage i spašavanja.

Pojednostavljeno, BHANSA je zadužena za sigurno odvijanje saobraćaja na nebu, a ne za vojnu zaštitu zračnog prostora.

Odbrana neba u nadležnosti je vojske

Prema Zakonu o odbrani BiH, zaštita suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje u nadležnosti je Ministarstva odbrane i Oružanih snaga BiH, u čijem sastavu djeluju i snage protivzračne odbrane.

Ministarstvo je odgovorno za opremanje Oružanih snaga, izgradnju i održavanje vojnih objekata te osiguravanje budžetskih sredstava za odbranu.

Razlika se ogleda i u vrsti radarskih sistema. BHANSA koristi sekundarne radare koji primaju signale transpondera, uređaja kojim se zrakoplovi identifikuju i šalju podatke poput oznake leta i visine.

Takvi radari prate letjelice koje odgovaraju na njihove upite. Otkrivanje letjelica koje nemaju transponder ili im je on isključen zadatak je vojnih primarnih radarskih sistema, odnosno sistema namijenjenih odbrani, a ne civilnoj kontroli zračnog saobraćaja.

Radari finansirani iz naknada aviokompanija

BHANSA se ne finansira iz budžeta, već iz naknada koje plaćaju korisnici zračnog prostora, odnosno aviokompanije. Ta sredstva namijenjena su uslugama i ulaganjima u civilno zrakoplovstvo i ne mogu se koristiti za nabavku vojne opreme.

Iz vlastitih prihoda Agencija je finansirala i investiciju vrijednu 32,46 miliona KM, koja obuhvata obnovu radara u Sarajevu i na Jahorini te izgradnju novih radara u Mostaru, Tuzli i Banjoj Luci.

Ipak, civilni i vojni sektor mogu sarađivati, što je već predviđeno zakonom. Predstavnik Ministarstva odbrane član je Vijeća Agencije, a predstavnici Ministarstva učestvuju i u radu Jedinice za upravljanje zračnim prostorom, koja usklađuje civilne i vojne potrebe.

Zajedničke radarske lokacije predložene prije osam godina

BHANSA navodi da već više od osam godina Ministarstvu odbrane predlaže zajedničko postavljanje radarskih sistema na visokim i dominantnim lokacijama, odnosno radiorelejnim čvorištima kojima upravlja Ministarstvo. Među predloženim lokacijama su Vlašić, Čvrsnica i Kozara.

Prema prijedlogu, BHANSA bi finansirala infrastrukturu i civilni dio radarskih sistema, dok bi Ministarstvo odbrane ulagalo u vojnu opremu na istim lokacijama. Tako bi svaka institucija finansirala opremu iz svoje nadležnosti, uz bolju pokrivenost i niže ukupne troškove.

„Naš posao je da svaki let u zračnom prostoru Bosne i Hercegovine bude siguran, a taj posao plaćaju aviokompanije koje koriste naše nebo. Odbrana zračnog prostora zadatak je druge institucije i svaka ima svoju ulogu, ali te uloge ne moraju biti odvojene“, izjavio je direktor BHANSA-e Davorin Primorac.

Dodao je da je prijedlog o zajedničkim lokacijama i dalje otvoren za razgovore.

BHANSA ističe da se Ministarstvo odbrane u svakom trenutku može obratiti Agenciji sa zahtjevom za postavljanje vojne komponente radarskih sistema uz postojeće sekundarne radare na njenim lokacijama. Agencija je spremna proširiti saradnju kako bi se unaprijedile mogućnosti civilnog zrakoplovstva i odbrane BiH.

Lokacije na kojima BHANSA postavlja opremu, uključujući radarske sisteme, dodijeljene su joj na korištenje ugovorima zaključenim s Federalnim ministarstvom prometa i komunikacija te Ministarstvom saobraćaja i veza Republike Srpske, navodi se u saopćenju Agencije.

(Vijesti.ba / FENA)

Chat čitatelja

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjeren sadržaj bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u chatu nisu stavovi redakcije portala Vijesti.ba.

Povezano

Izdvajamo