Ljubav koja ruši administrativne zidove: Dom onima koji ga nemaju

Potreba za ovim vidom alternativnog smještaja sve je izraženija. Trenutni podaci pokazuju da su oko 80% štićenika djeca i maloljetnici, dok ostatak čine odrasle osobe u stanju potrebe.

Ljubav i briga kao glavni motivi za hraniteljstvo

Iza statističkih brojeva stoje stvarne priče o humanosti. Amela Kamberović iz Gradačca, majka 23-godišnjeg sina i 15-godišnje kćerke, odlučila je otvoriti vrata svog doma i pružiti majčinsku ljubav dvogodišnjoj djevojčici sa poteškoćama u razvoju.

„Za hraniteljstvo sam saznala preko prijateljice koja je već imala djecu na smještaju. Fasciniralo me s koliko je ljubavi i pažnje pričala o njima. Razgovarala sam sa suprugom, prijavili smo se na edukaciju i odlučili postati hranitelji. Prihvatili smo je sa puno pažnje i ljubavi. Unutar porodice smo se dogovorili da budemo podrška jedni drugima, tako da nam to ne predstavlja problem. Ako se i pojave izazovi koje ne možemo sami riješiti, tu je stručni tim koji nam pomaže. Za sada odlično funkcionišemo“, kazala je Kamberović za Vijesti.ba.

Kadrovski problemi centara za socijalni rad

Iako se hraniteljstvo posljednjih godina značajno razvilo uz sistemske edukacije i propisane naknade, ključni izazov ostaje na institucijama. Podbacuje li sistem u praćenju zakonskih obaveza zbog nedostatka ljudstva?

Suada Selimović, predsjednica Udruženja za edukativnu i savjetodavnu podršku hraniteljstvu i udomiteljstvu u FBiH, upozorava na preopterećenost sistema.

„Osnovni izazov je koliko centri za socijalni rad, s obzirom na sve obaveze koje im se nalažu, mogu kadrovski i vremenski odgovoriti potrebama na terenu. Njihova je zakonska obaveza da rade na promociji hraniteljstva, ali i da redovno, na sedmičnoj i mjesečnoj bazi, prate djecu koja su već smještena u porodicama.“

S druge strane, iz centara za socijalni rad naglašavaju posvećenost i dobru saradnju na terenu. Amela Junuzović, socijalna radnica Centra za socijalni rad Lukavac, objašnjava njihovu ulogu.

„Tu smo da otklonimo svaku nedoumicu i hraniteljima sve objasnimo u skladu sa zakonskim procedurama. Sa našim hraniteljskim porodicama imamo jako dobru saradnju. Kontinuirano vršimo nadzor nad odrastanjem, odgojem i brigom o djeci.“

Administrativne kočnice pune domove

Analize jasno pokazuju da dugotrajan boravak u institucijama nije najbolje rješenje za razvoj djeteta. U Domu za djecu bez roditeljskog staranja Tuzla trenutno boravi oko 60 djece, a isto toliko ih je smješteno i u SOS dječijem selu. S druge strane, u cijelom Tuzlanskom kantonu aktivno je oko 110 hraniteljskih porodica.

Ministar za socijalni rad i politiku TK, Fadil Alić, ukazuje na paradoks u sistemu socijalne zaštite:

„Logika nalaže da se povećanjem broja hraniteljskih porodica smanjuje broj djece u institucijama. Međutim, društvene i administrativne okolnosti su takve da se broj djece u domovima ne smanjuje brzinom kojom bismo željeli. Zbog tih prepreka, sistem hraniteljstva nam služi kao ključna alternativa usvojenju, koje je u našoj zemlji izuzetno dugotrajan i komplikovan proces.“

Vlasti u Tuzlanskom kantonu prepoznaju važnost ovog problema, pa je tako iz budžeta TK za ovu godinu izdvojeno više od 1,3 miliona KM za alternativne oblike smještaja. Ipak, ključ uspjeha leži u kontinuitetu i omasovljavanju edukacija.

U TK je prošle godine edukaciju prošlo oko 20 porodica, odnosno ukupno 36 polaznika. Polovina njih je već tokom ove godine primila djecu ili odrasle osobe u potrebi, što stručnjaci ocjenjuju kao ogroman iskorak za lokalnu zajednicu.

Vrste hraniteljstva i finansijska podrška

Zakon prepoznaje nekoliko različitih oblika hraniteljstva, zavisno od potreba štićenika i mogućnosti porodice. Ono može biti srodničko, nesrodničko, tradicionalno, specijalizirano, povremeno i hitno.

Sistem predviđa i novčane naknade za izdržavanje hranjenika, pa tako naknada u tradicionalnom hraniteljstvu iznosi 861 KM, dok za specijalizirano hraniteljstvo ona iznosi 972 KM.

Zakon jasno definiše ko može biti hranitelj, ali stručnjaci i praktičari su složni u jednom, najvažniji i osnovni kriterij jeste iskrena želja da se djetetu pruži topli dom kakav do sada nije imalo.

(Vijesti.ba)