Pravosuđe u HNK reže granu na kojoj sjedi: Ko će platiti štetu privredi!?

Sindikat traži dodatak na platu od 20 posto za sve državne službenike i namještenike u pravosuđu. Vlada ne spori dodatak za posebne uslove rada i konkretna radna mjesta i uslove u kojima se poslovi obavljaju, no sindikat povećanje traži za sve.

Vlada ponudila dodatke i povećanje osnovice

Prema ponudi koju je Vlada predstavila 12. oktobra, dodatak od 20 posto predviđen je za asistente sudija i tužilaca te sudske izvršioce. Dodatak od 10 posto ponuđen je zaposlenima na poslovima sudske i tužilačke pisarnice te asistentima u zemljišnoknjižnim uredima. Uz to, Vlada HNK je ponudila povećanje osnovice za platu od 10 posto za sve državne službenike i namještenike u 2027. godini.

Inače; plate državnih službenika u HNK su od februara 2025. do jula 2026. povećane za 15,76 posto, a plate namještenika za 19,07 posto. Također je prvi put uređena naknada za pripravnost namještenika u sudovima i Kantonalnom tužilaštvu.

Vlada navodi da je uvažila specifičnosti pojedinih poslova u pravosuđu, ali da ne može prihvatiti dodatak za sve zaposlene samo na osnovu činjenice da rade u sudu ili tužilaštvu. Kao razlog navodi jednak tretman zaposlenih u drugim organima uprave, uključujući ministarstva i druge institucije.

Još u aprilu 2026. godine iz Vlade je upućena inicijativa Federalnom ministarstvu pravde za sistemsko rješavanje statusa i plata zaposlenih u pravosuđu na nivou Federacije BiH. Pitanje općeg rasta plata, navode, treba rješavati kroz kolektivno pregovaranje za 2027. godinu.

Sindikat ne odustaje od 20 posto za sve

Sindikat, međutim, smatra da dodatak od 20 posto treba pripasti svim državnim službenicima i namještenicima u pravosudnim institucijama, bez izuzetka.

U zahtjevu od 14. oktobra predsjednica Sindikata Vesna Kojić navodi da rad u pravosuđu nosi složenost, psihološki pritisak i sigurnosne rizike s kojima se, prema stavu Sindikata, zaposleni u klasičnoj državnoj službi ne susreću u istoj mjeri.

No, ako se traži dodatak od 20 posto za sve zaposlene u pravosuđu, bez obzira na radno mjesto, kako objasniti položaj zaposlenih koji u drugim kantonalnim institucijama obavljaju iste ili slične poslove?

Primjer su i računovodstveni poslovi. Treba li šef računovodstva u jednom sudu s približno 20 zaposlenih, samo na osnovu pripadnosti pravosudnoj instituciji, imati oko 500 KM veću platu od rukovodioca računovodstva koji upravlja poslovima za približno 6.000 budžetskih korisnika?

Slična dilema odnosi se i na blagajničke poslove.

Ako bi se prihvatio zahtjev za dodatkom od 20 posto za sve zaposlene u pravosuđu, trebalo bi objasniti zašto bi blagajnik suda s približno 20 zaposlenih imao pravo na takav dodatak, dok blagajnik ministarstva, čiji se poslovi obavljaju za potrebe kantonalnih institucija, ne bi imao isto pravo.

Vlada HNK upravo na tome zasniva svoje protivljenje zahtjevu Sindikata. Njena je pozicija da se dodatak za posebne uslove rada ne može pretvoriti u opće povećanje plata za jednu grupu zaposlenih, dok bi radnici s istim ili uporedivim poslovima u drugim organima ostali bez takvog prava.

Četrdeset dana zastoja, a predmeti čekaju

U sjeni spor o platama, posljedice trpe građani i privreda. Zastoj posebno pogađa zemljišnoknjižne urede i registraciju pravnih lica.

Predsjednica Sindikata Vesna Kojić priznala je da će nakon završetka štrajka biti potrebno dodatno vrijeme za rješavanje nagomilanih predmeta.

„Nećemo moći u jednom danu ili dva dana završiti sve što se nije radilo mjesec i koji dan“, poručila je Kojić, govoreći o poslu koji čeka zaposlene nakon okončanja štrajka.

Pravo na borbu za bolje plate i uslove rada je neupitno, ali nijedno pravo ne može se posmatrati izolovano od posljedica koje njegovo ostvarivanje ostavlja na hiljade građana, privrednika i radnika.

Privredni život u HNK u međuvremenu trpi ozbiljne posljedice. Investicije i nova radna mjesta čekaju, registracije novih preduzeća, poslovne odluke se odgađaju, poslovni ugovor se ne potpisuju.

Ko će privredi nadoknaditi štetu nastalu zbog višesedmičnog zastoja pravosuđa?

Hoće li to učiniti Sindikat?

Hoće li zaposlenici koji štrajkuju obeštetiti preduzetnike čiji poslovi čekaju, investitore koji odustaju ili građane koji zbog nerada institucija ne mogu ostvariti svoja prava?

Poseban je paradoks što se plate zaposlenih u pravosuđu finansiraju iz javnih prihoda, koje, između ostalih, pune upravo privrednici i radnici realnog sektora kroz poreze, doprinose i brojne druge obaveze. Taj isti realni sektor, opterećen i parafiskalnim nametima, sada trpi posljedice zastoja institucija koje bi mu morale osigurati nesmetano poslovanje.

Pritom se ne može zanemariti ni pitanje efikasnosti pravosuđa u redovnim okolnostima.

Jesu li građani i privreda i prije štrajka imali dovoljno brzo, efikasno i dostupno pravosuđe?

Koliko se čekalo na rješavanje predmeta, koliko na upise i druge administrativne postupke?

Prije zahtjeva za novim privilegijama, javnost ima pravo tražiti i odgovore o rezultatima rada institucija koje finansira.

Zaposleni u pravosuđu imaju pravo zahtijevati bolje uslove, ali nemaju neograničeno pravo da cijenu tih zahtjeva prebacuju na građane i privredu, posebno kada postoje ponuđena rješenja i prostor za nastavak pregovora.

Pravosudne institucije morale bi, ukoliko imaju odgovornosti, odmah uspostaviti normalno funkcionisanje, a pregovori o platama mogu i moraju biti nastavljeni bez daljnjeg blokiranja privrednih tokova.

Jer, ako se nastavi zaustavljanje investicija, osnivanja novih preduzeća i otvaranja radnih mjesta, postavlja se i pitanje od čega će se sutra finansirati javni sektor ako se danas guši onaj koji stvara novu vrijednost i puni budžet?

Sindikat mora shvatiti da svojim postupcima upravo sada reže granu na kojoj sjedi, jer bez snažne privrede nema stabilnog budžeta niti sigurnih plata u pravosuđu.

(VIJESTI.ba)