Ažurirano:
Javna ustanova Centar za autizam „Meho Sadiković“ u Tuzli pokrenula je kampanju za proširenje prostornih i kadrovskih kapaciteta, s obzirom na to da postojeći uslovi ne omogućavaju pružanje podrške svim porodicama kojima je potrebna. Usluge Centra trenutno koristi 25 osoba, dok je na listi čekanja više od 110 porodica iz Tuzlanskog kantona.
Kampanja je predstavljena povodom obilježavanja Dana Centra, koji iza sebe ima tri godine rada. Osim proširenja prostora i zapošljavanja dodatnih stručnjaka, planirano je uvođenje zdravstvenih usluga kako bi djeca i odrasle osobe s autizmom na jednom mjestu mogle dobiti sveobuhvatniju podršku.
Direktorica Centra Emina Altumbabić istakla je da je potreba za proširenjem kapaciteta sve izraženija, posebno zbog velikog broja zahtjeva roditelja djece različite životne dobi.
„Ukazala nam se velika potreba za širenjem prostornih, a samim tim i kadrovskih kapaciteta u našem Centru. Veliki je broj zahtjeva roditelja, kako djece mlađe životne dobi, tako i roditelja djece koja završavaju odgojno-obrazovni proces“, kazala je Altumbabić.
Dodala je da je ustanova tokom protekle tri godine stabilizirala rad i uspostavila sistem stručne podrške korisnicima.
Iako je Centar prvenstveno namijenjen osobama s područja Tuzlanskog kantona, za njegove usluge interesiraju se porodice iz cijele Bosne i Hercegovine. Iz Udruženja roditelja djece i osoba s autizmom URDOSA navode da svakodnevno dobijaju pozive roditelja koji traže stručnu pomoć.
„Za ove tri godine u Udruženju smo primili bezbroj poziva roditelja, majki, očeva, braće, sestara, djedova i nana iz cijele Bosne i Hercegovine. Međutim, kapaciteti ovog Centra su ograničeni“, istakao je Emir Altumbabić, predsjednik Udruženja URDOSA.
Jedan od problema s kojima se porodice suočavaju jeste nedovoljna dostupnost rehabilitacijskih tretmana u javnim ustanovama. Zbog toga su roditelji često primorani pomoć tražiti u privatnom sektoru, što predstavlja značajan finansijski teret.
Asim Idrizović, roditelj djeteta s autizmom, naglasio je da je važno povezati obrazovanje i rehabilitaciju kako bi djeca imala kontinuiranu podršku.
„Našoj djeci su potrebne terapije, odnosno proširenje kapaciteta ove ustanove kako bi dobili neophodnu rehabilitaciju. Takvi programi su nužni da se povežu kako bi dijete imalo uporedo i obrazovanje i rehabilitaciju koja mu je potrebna“, kazao je Idrizović za Vijesti.ba.

Značaj osnivanja Centra istakao je i Mitar Stojanović, također roditelj djeteta s autizmom.
„Mi smo se zajedno s Mehom borili da se to napravi, otvori. Postignutim smo zadovoljni, djeca napreduju kod nas“, rekao je Stojanović.
U Centru trenutno radi interdisciplinarni tim stručnjaka koji provodi individualne i grupne tretmane. Rad je usmjeren na razvoj komunikacijskih, socijalnih i svakodnevnih životnih vještina, uz pristup prilagođen potrebama svakog korisnika.
Amra Ćehović, edukatorica-rehabilitatorica u Centru, kazala je da je tokom protekle tri godine ostvaren napredak u razvoju sposobnosti korisnika i njihovom prilagođavanju svakodnevnom životu.
„Vještine koje su imali nastojali smo ojačati, a vještinama koje nisu imali učili smo ih. Svi zajedno, i mi i naši korisnici i roditelji, radili smo s ciljem da se oni što bolje prilagode“, istakla je Ćehović.
Pored logopedskih, defektoloških i psiholoških tretmana, jedan od planova je i edukacija zaposlenih za primjenu ABA terapije, odnosno primijenjene analize ponašanja, koja se koristi u radu na razvoju komunikacijskih, socijalnih i svakodnevnih vještina. Za dodatno stručno usavršavanje potrebna su značajna finansijska sredstva, ali i vrijeme.
Pokrenutom kampanjom želi se osigurati podrška za proširenje prostornih, kadrovskih i organizacionih kapaciteta, čime bi se omogućio prijem većeg broja korisnika i unaprijedila dostupnost rehabilitacijskih usluga.
Grad Tuzla iskazao je spremnost da ustupi dodatno zemljište, dok se za nastavak realizacije projekta očekuje podrška nadležnih institucija Tuzlanskog kantona.
Prema procjenama Centra, čak i nakon osiguranja potrebnih finansijskih sredstava, za realizaciju projekta, uključujući pribavljanje dozvola, izgradnju, opremanje prostora i zapošljavanje dodatnog kadra, bilo bi potrebno najmanje godinu i po do dvije godine.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja