
Inicijativu je 2009. godine pokrenuo mještanin Manoa Duwai, zabrinut zbog sve manjeg broja riba u tradicionalnim ribolovnim područjima. Uz podršku seoskih starješina uspostavljena je zona zabrane ribolova, koja je postepeno proširivana kako se morski život počeo obnavljati, prenosi AFP.
Mlađi stanovnici sela preuzeli su važnu ulogu u očuvanju ekosistema, a samo tokom 2023. godine zasadili su 18.000 koralja i 10.000 mangrova.
Njihov rad privukao je pažnju naučnika i organizacija za zaštitu prirode, posebno nakon što je otkriveno da pojedini koralji mogu preživjeti izuzetno visoke temperature mora.
Tokom ovogodišnjeg toplotnog vala temperatura vode dostizala je 39 stepeni Celzijusa, što je izazvalo masovno izbjeljivanje koralja. Ipak, oko 20 posto njih preživjelo je ekstremne uvjete.
Ti takozvani superkoralji, otporni na visoke temperature, sada se presađuju i u dublje, hladnije vode u blizini glavnog grada Suve, kako bi se povećale njihove šanse za opstanak.
Duwai je kazao da ga je posebno dirnuo povratak morskih pasa, koji decenijama nisu viđani na tom području.
Oporavak morskog ekosistema omogućio je povratak brojnih ribljih vrsta, a selo sa 147 stanovnika postalo je primjer kako lokalne zajednice mogu doprinijeti obnovi morskih staništa ugroženih klimatskim promjenama.
(Vijesti.ba/FENA)
Chat čitatelja