U TK ove godine 153.000 bolovanja, prošle milion dana odsustva s posla!

Od obične prehlade i bolova u leđima do praćenja visokorizične trudnoće i njege članova porodice, razlozi za bolovanje u Tuzlanskom kantonu su različiti.

Od početka ove godine evidentirano je 153.250 bolovanja, dok je tokom prošle godine evidentirano više od milion dana odsustva s posla zbog bolovanja.

Naknade iz Zavoda zdravstvenog osiguranja TK premašile su prošle godine 28,7 miliona KM.

Dok poslodavci traže strožije kontrole i kraći period u kojem sami snose troškove odsustva radnika, otvara se pitanje kako spriječiti zloupotrebe, a istovremeno zaštititi one kojima je bolovanje zaista potrebno.

Bolovi u leđima prednjače

Među najčešćim razlozima za otvaranje bolovanja nalaze se bolovi u leđima, respiratorne infekcije, bolesti intervertebralnih diskova, ali i odsustva povezana s njegom članova porodice i pratnjom bolesnika.

Prema podacima ZZO TK za Tuzlanski kanton, najviše bolovanja evidentirano je pod dijagnozom M54, koja obuhvata bolove u leđima, odnosno dorzalgiju. Po ovom osnovu otvoreno je 12.756 bolovanja.

Na drugom mjestu je šifra Z51, koja se odnosi na ostalu medicinsku skrb, s 8.498 bolovanja, dok je pod šifrom Z63.6, koja označava potrebu za kućnom njegom uzdržavanog člana porodice, evidentirano 6.075 slučajeva.

Među deset najčešćih dijagnoza su i akutna upala nosnog dijela ždrijela, poznata kao obična prehlada, s 4.562 bolovanja, te akutna upala ždrijela s 4.156 slučajeva.

Visokorizična trudnoća, bolesti intervertebralnih diskova, gastroenteritis, povišen krvni pritisak i pratnja bolesnika također se nalaze među razlozima za odsustvo s posla.

Poslodavci traže strožije kontrole

Pitanje bolovanja u Federaciji BiH već duže vrijeme izaziva rasprave između poslodavaca i sindikata. Poslodavci upozoravaju na finansijske posljedice odsustva radnika, posebno u djelatnostima u kojima je za održavanje proizvodnje i pružanje usluga neophodno prisustvo zaposlenih.

Prema važećim propisima, poslodavac u pravilu snosi troškove naknade plaće za prvih 42 dana privremene spriječenosti za rad, dok se nakon toga primjenjuju pravila o naknadi na teret nadležnog zavoda zdravstvenog osiguranja, uz zakonske uslove i izuzetke.

Zbog toga poslodavci traže izmjene propisa kojima bi se period njihovog finansijskog opterećenja skratio sa 42 na 15 dana. Također zagovaraju strožije kontrole opravdanosti bolovanja i odgovornosti zdravstvenih radnika koji ih odobravaju.

Bolovanja koštaju stotine miliona maraka

Za preciznu procjenu ukupnog finansijskog tereta korištenja bolovanja potrebno je razlikovati naknade koje isplaćuju poslodavci od izdataka zavoda zdravstvenog osiguranja, kao i uzeti u obzir period na koji se podaci odnose. Iznos je mnogo veći.

Udruženje poslodavaca FBiH nedavno je pozvalo vlasti ovog entiteta da s ciljem izbjegavanja zloupotrebe instituta bolovanja konačno usvoji već utvrđeni Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad osiguranika.

“Ništa konkretno nije urađeno. Zatražili smo od ministra zdravstva da pod hito dostavi Vladi FBiH Pravilnik koji je usvojen na Ekonomsko-socijalnom vijeću. Nadamo se da će nakon tri mjeseca taj pravilnik konačno ugledati svjetlo dana", rekao je nedavno predsjednik ESV-a Safudin Čengić.

Ministar Nediljko Rimac (HDZ 1990), međutim, još se ne oglašava uprkos upornim zahtjevima poslovne zajednice da se smanji tereta bolovanja te uvede pravednija i održivija raspodjela tereta troškova bolovanja između poslodavaca i fondova zdravstvenog osiguranja.

Podsjetimo, predstavnici Vlade FBIH, dva ministra - zdravstva te rada i socijalne politike, kao i predstavnici Udruženja poslodavaca i sindikata te eksperti radili su dva i pol mjeseca na izradi novog Pravilnika.

Nakon što je urađen, 1. juna je na Ekonomsko-socijalnom vijeću dobio punu podršku od sva tri socijalna partnera.

Ipak, ni pet mjeseci nakon toga Ministarstvo zdravstva nije uradilo svoj dio posla, što dovoljno govori o tome koliko vlasti brinu o privredi i stvaranju boljeg ambijenta.

M.V.

(Vijesti.ba)