Rusija prodaje zlato, Poljska gomila rezerve: Šta se dešava na tržištu?

Istovremeno, Poljska nastavlja kupovati zlato i približava se cilju od 700 tona, otvarajući pitanje da li različiti potezi centralnih banaka najavljuju promjenu na tržištu ovog plemenitog metala.

Prema pisanju Euronewsa, ruske rezerve samo su u septembru smanjene za približno 6,2 tone. Sličan tempo prodaje zabilježen je tokom krize 1998. godine, kada je Rusija za svega tri mjeseca prodala 118 tona zlata.

Ipak, prodaja pojedinih država ne mora značiti početak šireg talasa rasprodaje. Adam Stronjavski, direktor poljske kompanije za trgovinu plemenitim metalima Mennica Skarbowa, ocjenjuje da ruske i kazahstanske transakcije neće značajnije utjecati na svjetsku cijenu zlata.

Rusko zlato ide preko Hong Konga

Stronjavski prodaju ruskog zlata povezuje s budžetskim pritiscima izazvanim ratom u Ukrajini i potrebom za dodatnim finansiranjem odbrambenog sektora.

Prema njegovim riječima, transakcije se odvijaju izvan londonskog tržišta zlata, preko Hong Konga, a glavni kupac je, kako tvrdi, kineska centralna banka. Zbog takvog načina prodaje očekuje zanemariv neposredni utjecaj na globalnu cijenu.

Euronews, pozivajući se na trgovinske podatke Hong Konga, navodi da je od januara do jula tamo stiglo oko 100 tona ruskog zlata, gotovo trostruko više nego u istom periodu prethodne godine. Taj podatak odnosi se na trgovinske tokove i ne treba ga poistovjećivati sa smanjenjem rezervi ruske centralne banke.

Stronjavski ne isključuje mogućnost da Rusija kasnije ponovo počne kupovati zlato i obnavljati rezerve, kao što je činila nakon prodaje iz 1998. godine.

Kazahstan smanjuje udio zlata i koristi priliku za zaradu

Kazahstan je tokom prvih osam mjeseci 2026. godine bio među najvećim kupcima zlata na svijetu. Sada, međutim, planira do kraja godine smanjiti njegov udio u ukupnim rezervama s približno 78 na 75 posto.

Stronjavski smatra da zaokret može biti privremen i povezan s potrebom za pokrivanjem budžetskog deficita ili ostvarivanjem dobiti nakon dugogodišnjih kupovina.

Kazahstan je zlato akumulirao tokom dužeg perioda, pa bi prodaja po sadašnjim cijenama, prema njegovoj ocjeni, donijela značajnu zaradu.

Sagovornik Euronewsa naglašava da ograničeno smanjenje udjela i prodaja raspoređena tokom vremena umanjuju mogućnost većeg poremećaja na svjetskom tržištu.

Poljska nastavlja kupovinu: Cilj od 700 tona nije nužno kraj

Suprotan pravac zadržava Poljska, čija je centralna banka posljednjih godina značajno povećavala zlatne rezerve.

Prema Euronewsu, one su već blizu ciljanih 700 tona. Stronjavski navodi da Poljska zauzima deseto mjesto u svijetu prema količini zlatnih rezervi i smatra da dostizanje tog praga neće nužno označiti završetak kupovina.

Prema njegovoj ocjeni, velike rezerve zlata jačaju kreditnu sposobnost države i doprinose stabilnosti valute.

Mogućnost da Poljska počne prodavati zlato radi ostvarivanja dobiti smatra malo vjerovatnom tokom aktuelnog saziva parlamenta, ukazujući na različite pristupe vlade i centralne banke.

Šta promjene znače za male ulagače?

Za individualne ulagače ključna poruka ove analize jeste da prodaju rezervi pojedinih centralnih banaka ne treba automatski tumačiti kao najavu pada cijene zlata. Stronjavski očekuje da kupovine drugih centralnih banaka i potražnja investitora koji zlato vide kao sigurnu luku nastave podržavati tržište.

Ipak, kretanje cijena pokazuje da ni ovo ulaganje ne donosi neprekidan rast. Prema podacima Svjetskog savjeta za zlato koje prenosi Euronews, zlato je u američkim dolarima poskupjelo 25,5 posto tokom 2024. i 67,4 posto tokom 2025. godine, dok je u prvih devet mjeseci 2026. pojeftinilo 4,4 posto.

Stronjavski ostaje optimističan u pogledu dugoročnog kretanja cijene i smatra da kratkoročne korekcije ne mijenjaju uzlazni trend. To je, međutim, njegova tržišna procjena: ni duži period ulaganja sam po sebi ne garantuje dobit.


(Vijesti.ba)