Izbori u Izraelu odlučuju o budućem smjeru zemlje nakon rata u Gazi

Izraelci glasaju u sjeni trogodišnjih regionalnih ratova na više frontova, pokrenutih napadom 7. oktobra, dok su traume tog događaja još svježe, a pitanja odgovornosti i sigurnosti u središtu predizborne kampanje.

Neizvjesni izbori održavaju se u trenutku kada se Izrael sve više izolira na međunarodnoj sceni, što je posljedica razorne vojne kampanje u Gazi, intenziviranja izgradnje naselja i nasilja na okupiranoj Zapadnoj obali, kao i zaokreta prema vjerskom nacionalizmu krajnje desnice.

Posljednje objavljene ankete pokazale su da je Netanyahu, premijer s najdužim stažem u historiji Izraela, izjednačen s glavnim centrističkim rivalom Gadijem Eisenkotom. Riječ je o političkom početniku i bivšem načelniku Generalštaba izraelske vojske, čiji se smireni nastup smatra potpunom suprotnošću aktuelnom premijeru.

Pravo glasa ima oko 7,3 miliona ljudi, a više od pola miliona mladih birača prvi put će glasati. Istraživanja pokazuju da se oni u velikoj većini ideološki svrstavaju u desni centar ili desnicu.

Procjenjuje se da je desetine hiljada Izraelaca doputovalo iz inostranstva kako bi glasali na izborima koji se smatraju ključnim za određivanje budućeg karaktera njihove zemlje.

„Mislim da je ovo jedan od najvažnijih izbornih dana u historiji Države Izrael“, izjavio je za AFP u Jerusalemu, dan prije glasanja, 58-godišnji agent za nekretnine Uriel Brandler.

„Zemlji je definitivno potrebna promjena nabolje u svakom pogledu.“

Netanyahu (77) obavljao je dužnost izraelskog premijera s prekidima više od 19 godina.

Iskusni politički strateg tokom kampanje snažno se oslanjao na svoje sigurnosne reference, ističući odnos s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i insistirajući da je upravo on jedini koji može osigurati sigurnost Izraelaca.

U godinama nakon 7. oktobra Netanyahu je predvodio više ratova tokom kojih su izraelske snage pretvorile Gazu u ruševine, okupirale južni Liban i, prvi put, uz američku pomoć, izvele snažne napade na glavnog protivnika Iran.

U samom Izraelu stanovništvo se suočavalo s bombardiranjem iz Irana, napadima Hamasa, libanske militantne organizacije Hezbollah i jemenske oružane grupe Huti.

„Ne boji se poduzeti mjere“

Osamdesetpetogodišnja penzionerka Zipporah Bennett izjavila je da će glasati za Netanyahua „zato što ima iskustvo vođenja zemlje kroz mnoga teška razdoblja“.

„Ima punu podršku američke vlade“, kazala je, dodajući: „Vjerujem da je on čovjek koji se ne boji poduzeti konkretne mjere.“

Netanyahu se vratio na vlast u decembru 2022. godine, uključivši u svoju koaliciju ultranacionalističke stranke krajnje desnice, čiji je politički utjecaj od tada naglo porastao.

Opozicija kritizira premijera zbog podrške ultraortodoksnim strankama koje se bore za očuvanje izuzeća od obaveznog služenja vojnog roka za studente jevrejskih vjerskih škola, u trenutku kada se vojska suočava s nedostatkom ljudstva.

Međutim, jedna od najoštrijih kritika upućenih Netanyahuu odnosi se na njegovo odbijanje da preuzme odgovornost za napad 7. oktobra, najsmrtonosniji dan u historiji Izraela.

Eisenkot (66) obećao je osnivanje nezavisne državne istražne komisije koja bi ispitala sigurnosne propuste koji su omogućili napad, čemu se Netanyahuova vlada protivila.

U pokušaju da smijeni premijera, formiran je neformalni blok stranaka predvođen Eisenkotovom strankom Jašar, koji obuhvata političke opcije od desnice do lijevog centra.

Eisenkot je obećao da će spriječiti osnivanje palestinske države i izrazio podršku izraelskim naseljima, ali je istovremeno obećao suzbijanje nasilja doseljenika.

Ni Eisenkot ni Netanyahu nisu javno izjavili da bi bili spremni na saradnju s pretežno arapskim izbornim listama, koje predstavljaju oko 21 posto stanovništva Izraela i koje bi mogle imati presudnu ulogu u formiranju vlasti ako rezultati budu tijesni, kao što se očekuje.

Većina biračkih mjesta zatvorit će se u 22 sata po lokalnom vremenu.

Konačni rezultati mogli bi pristizati nekoliko dana, a malo je vjerovatno da će bilo koja pojedinačna stranka osvojiti broj mandata približan 61, koliko je potrebno za većinu u parlamentu koji ima 120 mjesta.

Formiranje bilo kakve koalicije moglo bi potrajati sedmicama ili mjesecima, a ako pregovori ne uspiju, na vidiku su i mogućnost raspisivanja novih izbora.

(Vijesti.ba)