Beč pustio u rad najveću kišnu pumpu u Evropi

S obzirom na sve češće ekstremne vremenske prilike, upravljanje oborinskim i otpadnim vodama postaje važan dio planiranja urbane infrastrukture. Bečki primjer pokazuje kako se kombinacijom snažnijih pumpi, podzemnih spremnika, rezervnih cjevovoda i digitalnog nadzora može unaprijediti otpornost kanalizacionog sistema na obilne padavine.

Pumpno postrojenje na Dunavskom ostrvu jedan je od ključnih dijelova bečkog kanalizacionog sistema i ima važnu ulogu u odvodnji otpadnih voda iz 21. i 22. bečkog okruga, Floridsdorfa i Donaustadta. Nakon nevremena u septembru 2024. godine, Beč je pokrenuo njegovu modernizaciju, u koju je uloženo 18 miliona eura.

Ugrađena je nova pumpa kapaciteta 15.000 litara u sekundi, čime je ukupni kapacitet postrojenja povećan sa 45.000 na 60.000 litara u sekundi. Radovi su obuhvatili i obnovu objekta, energetsku modernizaciju te unapređenje digitalnog sistema upravljanja kanalizacionom mrežom.

Tokom intenzivnih padavina u kanalizacioni sistem dospijevaju velike količine kišnice, koja se miješa s otpadnim vodama iz domaćinstava. Kako bi se spriječilo preopterećenje mreže i plavljenje ulica, višak vode potrebno je preusmjeriti u Dunav, što bečko postrojenje i omogućava. Planiranim podzemnim spremnikom kapaciteta oko 100 miliona litara otpadne vode želi se dodatno smanjiti ispuštanje miješane vode u rijeku. U slučaju kvara pumpnog postrojenja spremnik bi služio i kao privremeni prostor za prihvat otpadnih voda.

Izgradnjom drugog cjevovoda ispod Dunava, dugog približno 500 metara, želi se osigurati dodatna veza s postojećim postrojenjem za prečišćavanje otpadnih voda u Simmeringu, čime bi se povećala sigurnost odvodnje u slučaju da postojeća veza bude van funkcije ili joj kapacitet bude ograničen.

Bečki kanalizacioni sistem dug je oko 2.500 kilometara i svakodnevno transportuje približno pola milijarde litara otpadne vode za oko dva miliona ljudi, 180.000 objekata i sedam okolnih općina. Njegovim radom upravlja digitalni sistem koji obrađuje podatke sa oko 700 mjernih stanica, kao i informacije o padavinama, kako bi se protok vode prilagodio trenutnim uslovima.

Modernizacijom je unaprijeđena i energetska efikasnost postrojenja. Na krovu površine oko 3.000 kvadratnih metara postavljena je solarna elektrana snage 260 kilovata, a grijanje na lož ulje zamijenjeno je toplotnim pumpama. Prema podacima Grada Beča, ova promjena trebala bi smanjiti emisije ugljendioksida za oko 300 tona godišnje, saopćeno je iz Ureda Grada Beča.

(Vijesti.ba)