OHR u izvještaju UN-u: 2.200 predmeta državne imovine čeka rješenje

Pitanje državne imovine i dalje je bez sveobuhvatnog rješenja, zaključuje visoki predstavnik u 70. izvještaju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija o stanju u Bosni i Hercegovini. Izostanak političkog dogovora i zakona na državnom nivou, prema izvještaju, stvara pravnu nesigurnost i otežava privredni razvoj Bosne i Hercegovine.

Pozivajući se na sudsku praksu Ustavnog suda BiH, izvještaj navodi da je država Bosna i Hercegovina nosilac prava vlasništva nad državnom imovinom. Zbog toga se pitanja njene raspodjele, upravljanja i korištenja trebaju urediti zakonom na državnom nivou.

Bez takvog pravnog okvira otežani su korištenje i uknjižba imovine, ali i projekti koji se odnose na saobraćaj, energetiku, cjevovode, prenos energije i rudarstvo. Poseban problem nastaje kada projekti zahtijevaju korištenje poljoprivrednog ili šumskog zemljišta.

Predmeti pred Pravobranilaštvom BiH

Izvještaj upozorava da se hiljade predmeta koji se odnose na državnu imovinu vode pred sudovima i drugim nadležnim institucijama. Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine trenutno obrađuje približno 2.200 aktivnih predmeta o ponovnoj uknjižbi, prenamjeni ili dodjeli koncesija na državnoj imovini. Broj predmeta, navodi se, nastavlja rasti.

Visoki predstavnik posebno ukazuje na neprovođenje konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda BiH. U izvještaju se kao ozbiljan problem izdvaja odbijanje vlasti Republike Srpske da priznaju odluke Suda koje se odnose na državnu imovinu i uknjiže vlasništvo države.

U Federaciji BiH, prema izvještaju, vlasti uglavnom ulažu veće napore u poštovanje zabrane raspolaganja državnom imovinom i sudske prakse, ali je provedba neujednačena. Takva razlika stvara pravnu nesigurnost i otežava položaj onih koji postupaju u skladu s važećim okvirom.

Ustavni sud: Raspolaganje nije samo prodaja

U izvještaju se izdvaja odluka Ustavnog suda BiH od 25. septembra 2026. godine u predmetu U-2/26. Sud je razmatrao odluke i ugovore koji su se odnosili na pretvaranje šumskog zemljišta u državnom vlasništvu u građevinsko zemljište i dodjelu koncesija privatnim subjektima na području općine Vareš.

Sud je zaključio da osporene odluke i koncesije nisu u skladu s Ustavom BiH. Nadležnim organima Federacije, kantona i općine naloženo je da preispitaju te akte u odnosu na zabranu raspolaganja državnom imovinom, uz obavezno učešće Pravobranilaštva BiH, te stave van snage one koji nisu u skladu sa zabranom.

Odluka je značajna i zbog pojašnjenja šta se smatra raspolaganjem državnom imovinom. To se, prema stavu Suda navedenom u izvještaju, ne odnosi samo na prodaju ili prenos vlasništva. Raspolaganjem se mogu smatrati i promjena namjene ili statusa zemljišta, izdavanje dozvola, dodjela koncesija, uspostavljanje služnosti i zaključivanje ugovora koji omogućavaju takvu promjenu.

Odbrambena imovina ostaje sporno pitanje

Izvještaj se posebno osvrće na imovinu potrebnu za odbrambene svrhe. Većina potencijalnih odbrambenih lokacija u Federaciji BiH uknjižena je kao vlasništvo Bosne i Hercegovine. Nadležni organi Republike Srpske, međutim, i dalje ne provode odgovarajući pravni okvir i odbijaju uknjižiti potencijalnu odbrambenu imovinu.

Visoki predstavnik ocjenjuje da je za rješavanje pitanja državne imovine potrebno postići politički dogovor i usvojiti zakon na državnom nivou. To bi, prema izvještaju, trebalo biti jedan od hitnih prioriteta novoizabranih vlasti.

U političkom dijelu izvještaja navodi se i da se pitanje državne imovine povezuje s prijetnjama secesijom. Deklaracije Narodne skupštine Republike Srpske pozivale su na raspodjelu državne imovine entitetima, dok je Milorad Dodik izjavio da bi nametanje zakona o državnoj imovini pokrenulo secesiju Republike Srpske.

(Vijesti.ba)