
Bunkeri će biti smješteni u regiji Ida-Virumaa, koja se nalazi uz rusku granicu. Prema izvještaju estonskog medija ERR, ministar Herem pojasnio je da će se stotinjak bunkera graditi na državnom zemljištu, dok će preostalih pedeset biti postavljeno na privatnim i općinskim posjedima. Nije naveo detalje o njihovoj tačnoj namjeni.
Ovaj potez dolazi u kontekstu stalnih ruskih prijetnji istočnom krilu NATO-a. Zbog toga su baltičke države posljednjih godina pojačale ulaganja u odbranu i stratešku spremnost.
Zvaničnici NATO-a upozoravaju na hibridne prijetnje poput upada dronova, povreda zračnog prostora i sabotaža, a zemlje u regiji paralelno jačaju svoju protivzračnu odbranu. Nakon početka potpune ruske invazije na Ukrajinu, Savez je ojačao svoje istočno krilo raspoređivanjem dodatnih trupa i pripremom planova za brzo djelovanje.
Estonska vojska je ranije ovog mjeseca najavila i trajno premještanje borbeno spremne brigade u novu bazu, udaljenu manje od 50 kilometara od ruske granice, s ciljem bolje pripreme za mogući ruski napad. Estonska izdvajanja za odbranu dosežu 5,4 posto BDP-a, što je znatno iznad NATO-ovog cilja od dva posto.
Slične korake poduzimaju i susjedne zemlje. U Latviji je 26. oktobra NATO-ova brigada započela svoje dosad najveće vježbe razmještanja snaga. Litvanski ministar unutrašnjih poslova Martynas Katelynas pozvao je 7. oktobra na raspoređivanje vojnika uz granicu s ruskom enklavom Kalinjingrad, što je nazvao preventivnom mjerom.
Uz vojne aktivnosti, jačaju se i fizičke barijere na granicama. Latvija je nedavno dovršila izgradnju 280 kilometara duge ograde prema Rusiji, dok je Finska u septembru završila izgradnju svoje, duge 200 kilometara.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja