Na Smiljevićima sve više odloženog otpada, postrojenje za deponijski plin van funkcije

Uz rast količina otpada, deponija se suočava s ograničenim prostorom za odlaganje, nedostatkom kapaciteta za obradu biootpada i nefunkcionalnim postrojenjem za iskorištavanje deponijskog plina, kazali su Feni iz Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća RAD.

Prema podacima tog preduzeća, na deponiji Smiljevići u 2024. godini trajno je odloženo 180.356 tona otpada, dok je u 2025. ta količina povećana na 190.148 tona, odnosno za približno 5,4 posto.

Istovremeno, količina ambalažnog otpada izdvojenog u sortirnici smanjena je sa 997 tona u 2024. na 803 tone u 2025. godini, što predstavlja pad od gotovo 20 posto.

Najveći dio izdvojenog ambalažnog otpada čine papir i karton, kojih je tokom prošle godine izdvojeno 612 tona, u odnosu na 719 tona godinu ranije. Smanjene su i količine izdvojene plastične, staklene i metalne ambalaže.

Iz KJKP RAD pojašnjavaju da je smanjenje izdvojenih količina ambalažnog otpada posljedica uništavanja komunalne infrastrukture na terenu i remonta opreme u sortirnici.

- Od ukupno 275 zelenih otoka, namijenjenih odvojenom prikupljanju otpada, uništeno je njih 37. S druge strane, povećane su količine pojedinih vrsta otpada koje se izdvajaju i predaju na daljnju obradu. Tako je tokom prošle godine izdvojeno 258 tona otpadnog drveta iz kabastog otpada, u odnosu na 103 tone godinu ranije - naveli su iz RAD-a.

Povećana je i količina električnog i elektronskog otpada predata ovlaštenom operateru, dok je prikupljanje otpadnih guma zabilježilo pad.

Međutim, jedan od značajnijih izazova za funkcioniranje deponije predstavlja nedostatak infrastrukture za obradu pojedinih vrsta otpada.

Iz RAD-a su potvrdili da na Smiljevićima trenutno ne postoje kapaciteti za obradu biootpada, dok je kroz ranije projekte građanima koji žive u individualnim stambenim objektima podijeljeno približno 2.000 kompostera.

Probleme predstavlja i činjenica da postrojenje za iskorištavanje deponijskog plina nije u funkciji.

- U toku je izrada Glavnog projekta za otplinjavanje deponije i ponovno stavljanje postrojenja u funkciju. U oktobru ove godine RAD je raspisao tender za izradu tog projekta, procijenjene vrijednosti 150.000 KM. Projektnom dokumentacijom predviđeno je utvrđivanje tehničkog stanja postojećeg sistema za prikupljanje deponijskog plina, uključujući plinovode i plinske bunare - kazali su iz RAD-a.

Prema ranije objavljenim informacijama iz tenderske dokumentacije, postojeći sistem nije u potpunosti funkcionalan, a njegova nepovezanost i moguća oštećenja onemogućavaju prikupljanje svih proizvedenih količina plina.

Budući projekat trebao bi obuhvatiti rješenja za njegovo kontrolirano prikupljanje i odvođenje, uz razmatranje mogućnosti energetskog iskorištavanja, odnosno proizvodnje električne i toplotne energije.

Predviđeno je i razmatranje mjera kojima bi se smanjili rizici od požara i eksplozija unutar tijela deponije.

Pitanje raspoloživih kapaciteta za odlaganje otpada također predstavlja jedan od ključnih izazova, imajući u vidu da se Smiljevići koriste za odlaganje otpada još od 1962. godine.

Iz RAD-a pojašnjavaju da se otpad trenutno odlaže na pripremljenoj plohi površine 15.000 kvadratnih metara, dok je planiran nastavak izgradnje multibarijerne zaštite na dodatnih 22.000 kvadratnih metara unutar postojećeg obuhvata deponije.

Prema njihovim procjenama, završetkom tih radova bilo bi omogućeno odlaganje otpada tokom naredne tri godine.

Ipak, iz preduzeća naglašavaju da taj period ne predstavlja konačan rok za prestanak odlaganja, budući da se kontinuirano planiraju i realiziraju projekti koji bi mogli dodatno produžiti vijek trajanja deponije.

Na ozbiljnost problema raspoloživih kapaciteta upozorilo je i Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo. Iz Ministarstva su naveli da bi se Kanton Sarajevo, ukoliko ne osigura dodatne kapacitete, već za šest mjeseci mogao suočiti s ozbiljnim problemima odlaganja komunalnog otpada.

O dugoročnom rješavanju pitanja Smiljevića razgovarano je i u junu ove godine na sastanku predstavnika kantonalnih i federalnih institucija, Općine Novi Grad Sarajevo i KJKP RAD.

Tada su, prema saopćenju Vlade Kantona Sarajevo, razmatrani različiti modeli unapređenja sistema upravljanja deponijom, uključujući mogućnost dodjele koncesije ili uspostavljanja javno-privatnog partnerstva.

Kao jedan od mogućih pravaca razvoja razmatrana je primjena savremenih tehnologija za mehaničko-biološki tretman otpada, iskorištavanje deponijskog plina te proizvodnju električne i toplotne energije.

Iz kantonalnih institucija tada je naglašeno da eventualna buduća rješenja moraju biti zasnovana na važećim propisima, zaštiti javnog interesa i ispunjavanju okolišnih i tehničkih uslova.

U međuvremenu, iz RAD-a su potvrdili da su u Program javnih investicija Federacije BiH kandidovana dva projekta – zatvaranje i konzerviranje neaktivnih ploha na deponiji Smiljevići te uspostavljanje sistema za odvojeno prikupljanje otpada u Kantonu Sarajevo.

Osim ograničenih kapaciteta i problema s deponijskim plinom, ranije je ukazivano i na pitanje tretmana procjednih voda.

U izvještaju Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH iz juna 2025. godine, koji se odnosi na praćenje realizacije preporuka za zaštitu rijeka, navedeno je da je Općina Novi Grad Sarajevo nadležnom ministarstvu dostavljala dopise i zaključke Općinskog vijeća zbog postrojenja za prečišćavanje procjednih voda na Smiljevićima, koje, prema tada dostupnim informacijama, nije bilo u funkciji od 2011. godine.

Općinsko vijeće tražilo je poduzimanje mjera za rješavanje tog problema, uključujući aktivnosti na obnovi i unapređenju sistema prikupljanja i tretmana procjednih voda, monitoring utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi te pronalaženje dugoročnog rješenja za odlaganje otpada.

U izvještaju je ukazano i na potrebu jasnijeg definisanja odgovornosti nadležnih institucija u provođenju mjera zaštite voda od zagađenja koje potječe s deponija.

Aktuelni status postrojenja za prečišćavanje procjednih voda nije preciziran u pisanom odgovoru koji je RAD dostavio Feni.

- Monitoring na Smiljevićima se provodi na mjesečnom nivou, u skladu s važećom okolinskom dozvolom, putem ovlaštene i certificirane laboratorije - istaknuli su.

Istovremeno, iz Federalne uprave za inspekcijske poslove u odgovoru na upit FENA-e ukazuju na određene nedostatke zakonskog okvira koji uređuje nadzor nad odlagalištima otpada.

Iz Federalnog urbanističko-ekološkog inspektorata za Fenu pojašnjavaju da federalni inspektor zaštite okoliša vrši nadzor nad pogonima i postrojenjima za koje Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdaje okolinsku dozvolu, dok nelegalna odlagališta nisu u njegovoj nadležnosti.

Za pogone i postrojenja za koje nije potrebna okolinska dozvola nadzor provode mjesno nadležni inspektori za zaštitu okoliša i urbanizam.

Iz Inspektorata nisu mogli dostaviti tačan pregled izvršenih inspekcijskih naloga u oblasti upravljanja otpadom tokom protekle tri godine, navodeći da važećim propisima nije utvrđena obaveza vođenja posebne evidencije za oblast deponija.

Kao poseban izazov u dosadašnjem inspekcijskom radu izdvojili su teškoće u primjeni propisa koji se odnose na emisije deponijskog plina i neprijatnih mirisa.

- Važećom legislativom nisu propisane granične vrijednosti za deponijske plinove i emisije neprijatnih mirisa - naveli su iz Inspektorata.

Pojašnjavaju da svaka deponija predstavlja specifičan slučaj s obzirom na karakteristike lokacije, tehničku opremljenost i starost postrojenja, zbog čega se eventualne nepravilnosti moraju razmatrati pojedinačno.

Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove smatraju da navedeni izazovi ukazuju na potrebu unapređenja zakonskog okvira u oblasti upravljanja otpadom.

Rast količina odloženog otpada na Smiljevićima, ograničeni raspoloživi kapaciteti i potreba za obnovom postojeće infrastrukture tako dodatno otvaraju pitanje dugoročnog rješenja za upravljanje otpadom u Kantonu Sarajevo, o kojem nadležne institucije razgovaraju već godinama.


(Vijesti.ba / FENA)