Pošast hara Bosnom: Dvije milijarde na kockanje za godinu

U zemlji su registrovane 2.343 kladionice, a građani su tokom prošle godine u kladionicama i kockarnicama potrošili čak 1,875 milijardi KM. Istovremeno, entitetski budžeti od naknada i poreza na dobitke prihodovali su ukupno 367 miliona KM.

Poseban problem u Banjoj Luci

Koliko je ova industrija uzela maha, posebno je vidljivo u Banjoj Luci. Pojedine gradske ulice već nose nadimak banjalučkog Las Vegasa. U jednoj od njih, nedaleko od centra grada, na svega stotinjak metara nalazi se šest kladionica, dok se priprema otvaranje i sedme.

Prema podacima Republičke uprave za igre na sreću, u entitetu Republika Srpska registrovana je 741 kladionica, 869 poslovnih jedinica za priređivanje igara na automatima i 1.429 poslovnih jedinica za elektronske igre. Prihodi od naknada za priređivanje igara na sreću i poreza na dobitke utrostručeni su u odnosu na 2020. godinu.

Upravo u takvom ambijentu predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik najavio je inicijativu za zabranu otvaranja novih kladionica i kockarnica, postavljanja automata u ugostiteljskim objektima, ali i oglašavanja igara na sreću u medijima i na društvenim mrežama.

Međutim, njegova najava izazvala je brojne kritike. Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković ocijenio je da je riječ o licemjernom potezu, podsjećajući da je Skupština grada čak 20 puta odbila njegove prijedloge za ograničavanje rada kladionica i kockarnica.

Stanivuković tvrdi da je gradska administracija pokušavala povećati naknade priređivačima igara na sreću kako bi destimulisala njihovo poslovanje i smanjila broj ovih objekata, ali da su prijedlozi redovno nailazili na otpor SNSD-a.

"SNSD je to kategorički odbijao. Mi smo htjeli povećati takse, da time smanjimo broj kockarnica i kladionica i potpuno ih ukinemo u najvećem gradu Republike Srpske. Ako želite ukinuti kockarnice i kladionice, zašto ste dali te poslove kumovima, mijenjali zakon 2019. i napravili monopolistički pristup? Ako ste protiv toga, vi vodite Republiku Srpsku 20 godina, a u posljednjih 17 godina otvoreno je 2.800 poslovnica", poručio je Stanivuković.

Sve više mladih zavisnika

Posebno zabrinjava dostupnost igara na sreću mladima i blizina kladionica obrazovnim ustanovama. Istraživanje Detektora pokazalo je da se deseci kladionica nalaze u neposrednoj blizini osnovnih i srednjih škola.

Dok je u Federaciji BiH propisana minimalna udaljenost od 100 metara od obrazovnih ustanova, u RS takvo zakonsko ograničenje ne postoji.

Direktor BIRN-a BiH Denis Džidić upozorava da problem dodatno komplikuju veze pojedinih političkih struktura s industrijom igara na sreću, zbog čega je teško očekivati efikasniju regulaciju tržišta.

"Kroz medijski rad vrlo je poznato do koje su mjere određene vladajuće strukture povezane s pojedinim kladionicama, kao što su HDZ i druge velike stranke, i prirodno je da takve stranke blokiraju regulaciju tržišta. To je tržište vrijedno nekoliko miliona maraka godišnje", izjavio za Radio-televiziju Bosne i Hercegovine (BHRT) Džidić.

Ipak, finansijski i politički interesi nisu jedina dimenzija ovog problema. Sve ozbiljnije posljedice ostavlja činjenica da se dobna granica osoba koje počinju kockati drastično spušta. Prema upozorenjima Džidića, s ovim oblikom zavisnosti suočavaju se čak i djeca osnovnoškolskog uzrasta.

Zabilježeni su slučajevi učenika šestog razreda koji već počinju kockati, dok pojedini učenici prvih i drugih razreda pokazuju obilježja patološkog kockanja. Džidić je upozorio i na slučajeve mladih koji su počinili samoubistvo zbog dugova nastalih kockanjem.

Psiholog Marko Romić ukazuje i na posljedice koje zavisnost od kockanja jednog roditelja ostavlja na cijelu porodicu, posebno na djecu. Umjesto sigurnosti i stabilnosti, ona odrastaju u narušenim porodičnim odnosima, uz gubitak povjerenja i ozbiljno ugroženo samopouzdanje i osjećaj vlastite vrijednosti.

(Vijesti.ba)