Politika u novčanim tokovima: Banke propale, milioni nestajali i u BiH

Konkretno, podsjetilo nas je na politički uticaj na propale banke te određenu kontrolu novčanih tokova i u našoj zemlji.

Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini u proteklim decenijama bio je izložen političkim pritiscima, sumnjivim finansijskim transakcijama i zloupotrebama javnog novca. Od Mostara, preko Bijeljine do Banje Luke.

"Hercegovačka" banka, "Bobar" banka i "Banka Srpske" najveće su afere u kojima su se preplitali interesi politike, privatnog kapitala i institucija koje su trebale štititi finansijski sistem. Ali, nisu?!

Iza propasti banaka ostali su milioni maraka nenaplaćenih potraživanja, oštećeni deponenti te dugotrajni sudski, uglavnom nedovršeni postupci.

Ekonomske i političke posljedice

Jedan od eklatantnih primjera uplitanja političkih interesa u bankarskom sektoru Bosne i Hercegovine bila je "Hercegovačke" banke u Mostaru. Visoki predstavnik Wolfgang Petritsch u aprilu 2001. godine uveo je privremenu upravu u ovu banku, u vremenu političke krize izazvane proglašenjem antiustavne tzv. "hrvatske samouprave u Bosni i Hercegovini".

Banka je bila pod sumnjom da je korištena za finansiranje političkih ciljeva tadašnjeg rukovodstva Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine, ali i za preusmjeravanje novca namijenjenog hrvatskoj vojnoj komponenti u BiH.

Izvještaj privremene upraviteljice Toby Robinson, objavljen u decembru 2002. godine, ukazao je na razmjere problema. Od ukupno 647 miliona KM koje je Hrvatska uplatila kao pomoć namijenjenu pripadnicima HVO-a i njihovim porodicama, najmanje 216 miliona KM, odnosno približno 110 miliona eura, prema nalazima uprave banke, preusmjereno je u druge svrhe.

Novac je bio namijenjen za plate vojnicima, penzije, porodice poginulih i druge kategorije korisnika. Umjesto toga, dio sredstava završavao je kroz transakcije i kredite povezane s privatnim kompanijama i interesnim grupama. Prema izvještaju privremene uprave, "Hercegovačka" banka bila je nesolventna 6. aprila 2001. godine.

"Hercegovačka" banka imala je 30 poslovnica, 675 zaposlenih i kontrolisala sredstva vrijedna približno 250 miliona KM. Bila je jedna od najznačajnijih finansijskih institucija u Hercegovini, zbog čega je njen slom imao i ozbiljne ekonomske i političke posljedice.

Sudski postupak zbog "Hercegovačke" banke vođen je i protiv nekadašnjeg člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Ante Jelavića. Sud Bosne i Hercegovine ga je 2005. godine prvostepeno osudio na deset godina zatvora. Međutim, važno je naglasiti da je Apelaciono vijeće u julu 2006. godine ukinulo osuđujući dio prvostepene presude i naložilo novo suđenje. Jelavić je ostao nedostupan pravosudnim organima Bosne i Hercegovine jer je pobjegao u susjednu Hrvatsku.

Nezakonito se okoristili

Hronološki, više od decenije kasnije, Bosnu i Hercegovinu potresao je još jedan veliki bankarski skandal. Propast "Bobar" banke iz Bijeljine.

Banka je krajem 2014. godine prestala s radom, nakon što su otkrivene ozbiljne nepravilnosti u njenom poslovanju. Istraga Tužilaštva Bosne i Hercegovine pokazala je da su višemilionski krediti odobravani povezanim kompanijama iz "Bobar" grupacije, često bez odgovarajućih instrumenata osiguranja i realnih mogućnosti naplate.

U februaru 2017. godine podignuta je optužnica protiv 16 osoba. Tužilaštvo je procijenilo da je finansijskim zloupotrebama građanima, preduzećima i pravnim subjektima nanesena šteta od približno 122,5 miliona KM, odnosno oko 62,6 miliona eura.

Prema navodima optužnice, pojedinci su kroz kreditne plasmane ostvarivali nezakonitu imovinsku korist, dok su u banci ostali neizmireni depoziti građana, javnih institucija, zdravstvenih i drugih fondova, općina i javnih preduzeća.

Riječ je o novcu koji nije pripadao samo privatnim štedišama. U "Bobar" banci bila su deponovana i javna sredstva, što znači da se posljedice njenog sloma nisu zaustavile na vlasnicima računa nego su se prelile na javni sektor i građane.

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv svih 16 osoba u martu 2017. godine. Međutim, proces se godinama razvlačio, a pojedini dijelovi postupka razdvajani su zbog zdravstvenih problema optuženih.

Posebno je značajna uloga regulatora. Bivša direktorica Agencije za bankarstvo entiteta Republika Srpska Slavica Injac bila je optužena da nije reagovala na rizično poslovanje banke. Okružni sud u Banjoj Luci oslobodio ju je krivice u januaru 2023. godine, nakon izdvojenog postupka.

Prema izvještajima objavljenim krajem 2025. godine, stečajna masa "Bobar" banke i dalje je predstavljala veliki problem za povjerioce. Njihova ukupna potraživanja iznosila su oko 214 miliona KM, a prema tada objavljenim podacima povjeriocima nije bila isplaćena nijedna marka.

To znači da je iznos potraživanja u stečaju bio gotovo dvostruko veći od štete navedene u optužnici, što pokazuje koliko je širok krug onih koji su ostali izloženi posljedicama propasti banke.

Inače, vlasnik "Bobar" banke pokojni Gavrilo Bobar bio je istaknuti član Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika. Bio je član Glavnog odbora SNSD-a i poslanik u Narodnoj skupštini RS od 2010. do 2014. godine. Njegova politička povezanost posebno je bila predmet interesovanja nakon propasti banke. Dodik je u januaru 2015. tvrdio da SNSD-e nije imao poslovne veze s bankom, osim činjenice da je njen vlasnik bio član stranke.

Prikazivali dobit, poslovali s ogromnim gubicima

Još jedan veliki bankarski slom u RS-u bila je propast "Banke Srpske", nastale na temeljima nekadašnje "Balkan Investment" banke, u kojoj su većinski vlasnici bili javni entitetski fondovi, koji su i tada bili pod kontrolom vladajućeg SNSD-a i koalicionih partnera.

Revizija poslovanja za 2014. godinu otkrila je da je banka prikazala dobit od oko 298.000 KM, iako je stvarni gubitak iznosio najmanje 17 miliona KM, odnosno 8,7 miliona eura.

Problemi su se nastavili i naredne godine. Banka je 2015. završila s gubitkom od čak 90,3 miliona KM. Agencija za bankarstvo RS u novembru 2015. uvela je privremenu upravu, a u maju 2016. banka je izgubila dozvolu za rad i otišla u likvidaciju.

U banci su ostala zarobljena i sredstva javnih institucija i preduzeća, među kojima su bili Porezna uprava, Elektroprivreda i Autoputevi RS. Slučaj je otvorio pitanje kako je banka s javnim kapitalom mogla prikazivati dobit dok je tonula u milionske gubitke, ali i zašto nadležne institucije nisu ranije reagovale.

Radi ranijeg poslovanja "Balkan Investment" banke, protiv 23 osobe podignuta je optužnica zbog sumnje da su banku oštetile za više od 56 miliona KM. Među optuženima bili su bivši direktor Edvinas Navickas i članovi upravljačkih struktura. Uslijedile su i osuđujuće presude.

Bivši rukovodilac Milorad Granulić osuđen je 2021. godine na šest mjeseci zatvora i novčanu kaznu od 2.000 KM, dok su drugi optuženi dobili novčane i uslovne kazne.

Međutim, postupci su se odnosili na poslovanje banke u periodu od 2008. do 2013. godine, a ne kasnije revizorske nalaze o milionskim gubicima iz 2014. i 2015. godine za koje niko nije odgovarao.

B. TIRO
(Vijesti.ba)