
Glavni urednik i dobitnik Nobelove nagrade za mir Dmitrij Muratov napustio je prostorije redakcije. Tom prilikom pozvao je javnost da ne zaboravi ruske političke zatvorenike i da se založi za otvaranje novih humanitarnih koridora u Ukrajini. Kremlj je gašenje lista opisao kao „rutinski proces restrukturiranja“.
Sergej Sokolov, glavni urednik Novaye Gazete, izjavio je:
„Ne opraštamo se. Sigurno ćemo nešto smisliti. Jer Novaya Gazeta nisu samo stranice ili web stranica. To je ideja, životni cilj onih koji ovdje rade. A to se ne može ubiti. Niti se može ugasiti. Nastavit ćemo dalje. Siguran sam da će se zemlja, koja prolazi kroz ova teška vremena, napokon probuditi. Čim se pojave prvi znakovi toga, Novaya Gazeta vratit će se vama, našim čitateljima i kolegama!“
Tokom postojanja lista ubijeno je šestero njegovih zaposlenika i saradnika. Novinar Igor Domnikov preminuo je 2000. godine od posljedica brutalnog premlaćivanja. Istraživački novinar Jurij Ščekočihin umro je 2003. godine pod okolnostima koje su njegove kolege smatrale sumnjivim. Specijalna dopisnica Ana Politkovskaja ubijena je 2006. godine.
Vanjska saradnica Anastasija Baburova i advokat Stanislav Markelov, koji je sarađivao s listom, ubijeni su zajedno 2009. godine. Iste godine oteta je i ubijena aktivistica za ljudska prava i urednica Natalija Estemirova.
Evropski sud za ljudska prava ranije je presudio u korist Novaye Gazete i drugih medija u postupku protiv Ruske Federacije zbog zabrane izvještavanja o ratu u Ukrajini. Sud je zaključio da su ruske vlasti prekršile pravo na slobodu izražavanja jer su zabranile svako odstupanje od zvaničnog narativa Kremlja o ratu, čime su prekršile i niz drugih prava podnosilaca zahtjeva.
U sklopu šireg ograničavanja rada medija, rusko regulatorno tijelo Roskomnadzor blokiralo je pristup internetskom izdanju The Moscow Timesa na ruskom jeziku. Razlog je bio članak o tome kako su pripadnici ruskog OMON-a odbili učestvovati u borbenim operacijama u Ukrajini.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja