"Evropa nije potpuna bez Zapadnog Balkana": Makedonska predsjednica poslala poruku Briselu

Govoreći na panelu o suverenitetu u eri hibridnih prijetnji, upozorila je da se svijet nalazi u periodu dubokih promjena, u kojem stari politički modeli gube snagu, a novi još nisu uspostavljeni.

Pozivajući se na koncept „interregnuma“ italijanskog filozofa Antonija Gramscija, istakla je da takva razdoblja stvaraju političke praznine i geopolitičke rizike.

„Politički vakuum nikada ne traje dugo, a to posebno vrijedi za Balkan“, naglasila je Siljanovska-Davkova.

Istakla je da Zapadni Balkan nije periferija Evrope, već njen prirodni geografski, historijski i kulturni dio. Podsjetila je da Sjeverna Makedonija već 21 godinu ima status kandidata za članstvo u EU, ali još nije otvorila pregovore, uprkos brojnim pozitivnim izvještajima.

Govoreći o uslovima za nastavak evropskog puta, naglasila je da ustav predstavlja društveni ugovor, a ne samo najviši pravni akt.

„Moj suverenitet proizlazi iz građana i pripada građanima. I moj legitimitet također“, poručila je, pozivajući na poštovanje vladavine prava i ljudskih sloboda.

Dodala je da EU ne bi trebala samo zahtijevati od zemalja regije da budu otpornije na prijetnje, već im pomoći ubrzavanjem procesa integracije.

Pregovori Sjeverne Makedonije s EU trenutno su u zastoju. Jedan od ključnih uslova je izmjena Ustava i uključivanje bugarske nacionalne manjine, što je zahtjev Bugarske. Sjeverna Makedonija je 2019. promijenila ime nakon dogovora s Grčkom, čime je okončan dugogodišnji spor i otvoren put za članstvo u NATO-u.

Evropska komisija, uključujući predsjednicu Ursulu von der Leyen i komesarku Martu Kos, insistira na provedbi dogovorenih ustavnih promjena kao uslovu za daljnji napredak u pregovorima, javlja MIA.

(Vijesti.ba / FENA)