Gradonačelnik Ljubljane će nakon 20 godina morati u drugi krug

To su deveti lokalni izbori od nezavisnosti i četvrti u sadašnjem teritorijalnom ustroju s 212 općina. Prvi put, u skladu sa zakonom donesenim početkom septembra, u broj birača nisu uključeni državljani trećih zemalja sa stalnim boravkom u Sloveniji.

Janković uvjeren da će sve biti gotovo već sutra

Najveća neizvjesnost vlada u prijestolnici. Ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković, koji nakon dvadeset godina na čelu grada traži sedmi uzastopni mandat, vjerovatno neće pobijediti u prvom krugu. Dvije posljednje ankete šalju ga u drugi krug, zakazan za 29. novembar, protiv čelnika Ljevice Luke Meseca. Za političara koji je dosad glavni grad osvajao bez drugog kruga, to je ozbiljan test.

Prema istraživanju Ninamedije za Dnevnik, Janković ima 33,2 posto, a Mesec 22,9 posto podrške. Agencija Valicon za portal Žurnal24 dobila je gotovo istu sliku: među opredijeljenima Janković ima 33,3 posto, a Mesec 22,6 posto.

Brojke pokazuju koliko se promijenio položaj čovjeka koji je svih šest dosadašnjih izbora u Ljubljani dobio u prvom krugu, posljednji put 2022. godine sa 61,83 posto glasova. On je uvjeren da će sve biti gotovo već sutra. „Ljubljančani znaju šta sa mnom dobijaju, odnosno zadržavaju. Nedjelju čekam s optimizmom“, poručio je.

U drugom krugu ankete mu i dalje daju prednost, ali manju. Prema Valiconu, Janković bi među opredijeljenima osvojio 54,4 posto, a Mesec 45,6 posto. Oktobarska anketa Ninamedije dala je znatno tješnji rezultat, 35,2 posto prema 33,4 posto, prenosi Hina.

Profesor: Dugogodišnji gradonačelnici u drugom krugu u pravilu gube

Analitičari upozoravaju da se ishod drugog kruga ne može iščitati iz prvog. „Ako smo išta naučili na dosadašnjih osam lokalnih izbora, onda je to da u drugom krugu vladaju potpuno drugačije zakonitosti nego u prvom“, kaže Miro Haček, profesor na Fakultetu društvenih nauka u Ljubljani.

Prema njegovim riječima, dugogodišnji gradonačelnici u drugom krugu u pravilu gube. Prema njemu, ključno će biti hoće li birači centra i desnog centra podržati Jankovića samo kako Mesec ne bi pobijedio.

Politolog Marinko Banjac rekao je za Delo da Jankovićeva pobjeda nije zagarantovana. Rekordan broj od 15 kandidata u Ljubljani tumači time što su stranke i politički akteri osjetili da je napokon došao trenutak da Janković napusti tu dužnost.

Mesec: Nakon 20 godina jednog gradonačelnika vrijeme je za korjenitu promjenu

U Valiconu pak procjenjuju da bi se glasovi kandidata koji ispadnu zasad većinom prelili prema aktuelnom gradonačelniku. Odlučivat će, kažu, birači koji ne podržavaju ni jednog ni drugog kandidata, a oba se suočavaju s relativno visokim nivoom neodobravanja.

Mesec je kampanju otvorio porukom da je „nakon 20 godina jednog gradonačelnika vrijeme za korjenitu promjenu“. Naglasio je da se ne bori protiv Jankovića lično, nego za grad koji ljudi mogu priuštiti.

Njegov put do gradonačelničke fotelje otežava raskol na ljevici. Pokret Svoboda istakao je vlastitog kandidata Klemena Boštjančiča, iako bivši premijer Robert Golob ne skriva da je „veliki zagovornik“ Jankovića.

Dosadašnji gradonačelnik Maribora nije se kandidovao

Delo piše da je desnica u međuvremenu odustala od prijestolnice i sve snage usmjerila na Maribor. Ondje se prvi put nakon osam godina bira novi gradonačelnik.

Saša Arsenovič, koji je grad vodio dva mandata, odlučio se ne kandidovati. Njegovo povlačenje uslijedilo je nakon što je Nacionalni istražni ured (NPU) u martu pretražio sjedište gradske općine i njegov dom zbog sumnje na privredni kriminal i korupciju. Arsenovič nije optužen, sve navode o malverzacijama odbacuje i tvrdi da istraga nije utjecala na njegovu odluku.

U utrci za njegovo nasljeđe prednjači kandidat bez ikakvog političkog iskustva. Prema anketi Instituta Mediana za Večer, među opredijeljenim biračima prvi je nestranački kandidat Bor Greiner s 28,8 posto. Slijede Matevž Frangež, zajednički kandidat SD-a, Ljevice i Liste biciklista i pješaka, s 24,6 posto, zatim Katja Koren, kandidatkinja Demokrata, SDS-a, NSi-ja i Fokusa, s 21 posto, te Andrej Bauman, kojeg je podržao Arsenovič, s 14,9 posto. Drugi krug je i ovdje gotovo izvjestan.

Greiner je Mariborčanima poznat kao dugogodišnji novinar i urednik Radija City. Poručuje da „gradonačelnik mora biti vođa, a ne menadžer“. Frangež obećava da će Maribor „otvoriti novo razvojno poglavlje“. Analitičari kažu kako će u drugom krugu ključna biti podrška kandidata koji ispadnu u prvom.

I u drugim gradovima kampanju obilježile istrage

Maribor nije jedini grad u kojem su kampanju obilježile istrage.

U Kranju je kampanju obilježila snimka na kojoj predsjednik parlamenta Zoran Stevanović govori da je preko svoje funkcije pronašao donatora za kupovinu općinskog zemljišta za pravoslavnu crkvu, dok gradonačelnik Matjaž Rakovec dodaje da se namjena parcele, inače predviđene za groblje, može promijeniti „po hitnom postupku“. Nakon toga je KPK primio više prijava, iako obojica poriču zloupotrebu.

U Moravčama se na izbore vraća Milan Balažic, osumnjičen za primanje mita. Ostavku je podnio iz istražnog zatvora u junu, a pušten je početkom jula. Optužbe odbacuje kao politički motivisane. U Piranu je pod istragom zbog pogodovanja gradonačelnik Andrej Korenik, koji se ponovo kandiduje.

Slabljenje zanimanja za lokalnu politiku

Na ovim izborima nastavlja se dugogodišnji trend slabljenja zanimanja za lokalnu politiku. Godine 2006. za gradonačelnička mjesta takmičio se 991 kandidat, a sada ih je 614. U 109 općina gradonačelnik će biti izabran već u prvom krugu jer se takmiče jedan ili dva kandidata.

Utjecaj nacionalne politike osjeti se u tome što nova vladajuća koalicija prvi put odmjerava snage na lokalnom nivou. U Ljubljani i Mariboru glasanje je dobrim dijelom i obračun stranaka bivše vlade s novim koalicionim partnerima.

Analitičari pak naglašavaju kako lokalni izbori zapravo predstavljaju 212 zasebnih izbornih procesa iz kojih se ne mogu izvlačiti zaključci o odnosu stranaka na nacionalnom nivou.

Ističu i da je posebnost slovenskih lokalnih izbora u tome što mnogi lokalni političari uopće nemaju ambicije uključiti se u državnu politiku, nego se usredotočuju na komunalne usluge, infrastrukturu i razvoj svojih gradova.

Marjan Šarec, komičar koji je 2010. izabran za načelnika Kamnika, općine od tridesetak hiljada stanovnika, bio je izuzetak. Kao kandidat izvan etabliranih stranaka, 2017. godine ušao je u drugi krug predsjedničkih izbora protiv Boruta Pahora i osvojio 47 posto glasova. Taj mu je rezultat dao zamah da njegova Lista 2018. završi druga na parlamentarnim izborima i sastavi manjinsku vladu, koju je vodio od septembra 2018. do marta 2020. godine.


(Vijesti.ba)