Svijet je zakazao u borbi protiv klimatskih promjena: Naučnici nude novo rješenje

Međutim, na ovogodišnjoj globalnoj klimatskoj konferenciji, prvoj otkako su Ujedinjene nacije objavile da će prag od 1,5 stepeni Celzijusa biti premašen, čini se da države nisu sigurne kako prihvatiti tu činjenicu, piše Index.hr.

Svijet se već zagrijao za oko 1,4 stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijski period, a UN je u septembru proglasio da je prelazak granice od 1,5 stepeni Celzijusa, najambicioznijeg cilja Pariškog sporazuma, neposredan i neizbježan.

Ipak, u Turskoj, gdje su pregovori na konferenciji COP31 stigli do polovine, neke države i dalje se čvrsto drže tog cilja, posebno one koje su na prvoj liniji klimatske krize.

Svijet će se zagrijati iznad 1,5 stepeni Celzijusa

Predsjednik Palaua Surangel Whipps Jr., čijoj pacifičkoj ostrvskoj državi prijeti porast nivoa mora, izjavio je da 1,5 stepeni Celzijusa nije „apstraktan cilj“.

„To je egzistencijalna prijetnja našoj hrani, našim ekonomijama i suverenitetu“, poručio je svjetskim liderima u Antaliji.

Neke zemlje žele da se u konačnom dogovoru na konferenciji COP31 potvrdi kako 1,5 stepeni Celzijusa ostaje „ispravan cilj“, navodi se u sažetku pregovaračkih stavova koji je objavila Australija, koja predsjedava pregovorima.

Također se zagovara formulacija o povratku na nivo od 1,5 stepeni Celzijusa „što je prije moguće“, kao i stav da se globalne temperature „još uvijek mogu“ sniziti nakon što taj prag bude premašen.

Iako su neki pregovarači u privatnim razgovorima skeptični, nerado odustaju od cilja koji se smatra ključnim za podsticanje što bržeg smanjenja emisija stakleničkih plinova koji zagrijavaju planetu.

Korak unazad

Drugi, međutim, vide priliku da odbace cilj od 1,5 stepeni Celzijusa, izjavilo je za AFP nekoliko posmatrača klimatskih pregovora koji se vode iza zatvorenih vrata.

Među njima su Arapska grupa i Grupa istomišljenika zemalja u razvoju (LMDC), naveli su izvori iz dva pregovaračka bloka zemalja u razvoju, među kojima su i Saudijska Arabija i Indija.

Jedan visoki predstavnik zapadne zemlje upozorio je na „potencijalno nazadovanje“ u klimatskom djelovanju ukoliko ti pokušaji uspiju na konferenciji COP31.

Jasper Inventor, šef delegacije Greenpeacea u Antaliji, izjavio je da se neke zemlje u razvoju plaše da bi „snažnije insistiranje“ na cilju od 1,5 stepeni moglo značiti veći pritisak na smanjenje emisija bez dodatne finansijske pomoći.

U okviru liste prioriteta za pregovore, objavljene u četvrtak, neke države također su pozvale na odbacivanje „sive literature“, što se tumači kao indirektna referenca na moguće osporavanje rada Programa Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP).

UNEP je u septembru objavio prvu studiju takve vrste o scenarijima „prekoračenja“, istražujući kako bi svijet mogao ponovo sniziti globalne temperature na 1,5 stepeni Celzijusa do 2100. godine, nakon što taj prag bude premašen.

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres, koji je tokom svog desetogodišnjeg mandata nastojao okupiti države oko cilja od 1,5 stepeni, izjavio je da svako prekoračenje mora biti „što manje i trajati što kraće“.

„Izuzetno ambiciozno“

Prema Pariškom sporazumu, gotovo 200 država pristalo je zadržati globalno zagrijavanje „znatno ispod“ dva stepena Celzijusa, uz istovremene napore da se ono ograniči na 1,5 stepeni.

Međutim, kako su se naučni dokazi gomilali u godinama nakon usvajanja sporazuma, niži temperaturni prag postajao je sve važniji i hitniji cilj.

Iznad 1,5 stepeni Celzijusa, upozoravaju naučnici, rizici od globalnog zagrijavanja naglo rastu, od razornijih poplava i toplotnih talasa do nepovratnih promjena na planeti, poput trajnog nestanka koralnih grebena.

Ipak, ideja da se zagrijavanje može preokrenuti i globalna temperatura ponovo vratiti na 1,5 stepeni Celzijusa još uvijek je neizvjesna, izjavio je Pierre Friedlingstein, klimatolog sa Univerziteta u Exeteru i glavni autor referentne studije Global Carbon Budget.

Da bi se to postiglo, emisije štetnih plinova morale bi naglo pasti, dok bi se istovremeno ugljik morao uklanjati iz atmosfere prirodnim putem, naprimjer sadnjom drveća i obnovom močvara, ili primjenom novih tehnologija.

„Masovna primjena ovih novih tehnologija“ bila bi neophodna u ogromnim razmjerama tokom više decenija, rekao je Friedlingstein za AFP.

„To nije nešto što bih nazvao utopijskim, ali je svakako izuzetno ambiciozno“, zaključio je.

(Vijesti.ba)