
Zrak u glavnom gradu BiH jutro je bio nezdrav, sa indeksom kvaliteta 156, odnosno sa izmjerenom koncentracija čestica PM10 od, po zdravlje opasnih 56.
U Kantonu Sarajevo oko 42.800 individualnih stambenih objekata za grijanje koristi ugalj, drva ili pelet, što u zimskim danima dnevno dovede do situacije da se u zraku nađe 8, 3 tona PM čestica, odnosno 3,1 tona sumpor-dioksida.
Godine strategija, mapa, studija i raznih mjera nisu dale nikakav rezultat, odnosno nikada nisu bile provedene do kraja. Ipak, postoji jedno rješenje koje bi s više aspekata značilo poboljšanje za građane koji žive u Sarajevu.
Riječ je o nikad dočekanom toplovodu Kakanj - Sarajevo.
Toplovod bi bez sumnje, smanjio ovisnost korisnika centralnog grijanja u Sarajevu o uvoznim energentima, prvenstveno plinu i njegovoj nepredvidivoj cijeni. Uz to, zahvaljujući toplinskoj energiji iz Kaknja, bilo bi smanjeno zagađenje Sarajeva česticama prašine. Jer, priključenje na toplovod bi umanjilo potrebu sarajevskih Toplana za prirodnim plinom koji bi mogao, u tom slučaju, biti preusmjeren na padinske dijelove Sarajeva gdje se domaćinstva uglavnom griju na čvrsta goriva.
Korist bi imala i sama kakanjska Termoelektrana jer ne bi, kao što je sada slučaj, morala trošiti električnu energiju za hlađenje vode i radi njenog bezbjednog povratka u rijeku. Umjesto toga, značajan višak toplotne energije postao bi ekonomski isplativ. I Kakanj, Visoko i Breza imali bi direktnu korist, jer bi trasa toplovoda do Sarajeva prolazila područjima ovih općina.
“Projekt snabdijevanja toplinskom energijom iz Termoelektrane Kakanj područja do/i Sarajeva kapitalan je, isplativ i, s više aspekata, socijalnog, ekonomskog i okolišnog, opravdan projekt”, navodi se u Studiji izvodljivosti koju su radili Fond za zaštitu okoliša FBiH i Elektroprivreda BiH.
Ovu Studiju su prije osam godina poreski obveznici u Federaciji BiH platili 526.000 KM, a da njen rezultat još nisu vidjeli.
Ukupni investicioni troškovi za izgradnju vrelovoda za snabdijevanje toplinskom energijom iz TE “Kakanj“ prema rezultatima Studije iznose cca 230 miliona KM.
To i nije neka cifra, ako se zna koliko je alternativa skuplja i ako se zna da su milioni već potrošeni, a studije pokazale isplativost.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja