
Pet članica Evropske unije, među kojima su Njemačka i Danska, predstavilo je u ponedjeljak plan za uspostavljanje centra za povratak migranata u Ruandi, što bi bio prvi takav objekat izvan teritorije EU.
Ovu inicijativu, osim Njemačke i Danske, podržavaju Austrija, Grčka i Nizozemska. Njihov cilj je uspostavljanje takozvanog centra za povratak migranata, nakon što je Evropska unija izmjenama i pooštravanjem migracijskih pravila otvorila mogućnost za takav model.
Plan je predstavljen uprkos protivljenju organizacija za ljudska prava i upozorenjima Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR).
„Ako povratak u matičnu zemlju nije moguć, osobe koje nemaju pravo boravka ubuduće će biti upućivane u treću zemlju, poput Ruande“, izjavio je austrijski kancelar Christian Stocker nakon sastanka ministara pet država u Beču.
„Drago mi je što smo danas ostvarili zaista historijski zaokret u migracijskoj politici“, dodao je Stocker.
Ministar unutrašnjih poslova Ruande Vincent Biruta, koji je prisustvovao sastanku, izjavio je da bi ovaj plan ljudima koji više nemaju pravo boravka u partnerskoj zemlji pružio „drugu šansu“.
Danska premijerka Mette Frederiksen opisala je projekat kao važnu prekretnicu, čiji je cilj poslati poruku da se u Evropsku uniju više ne može ulaziti ilegalno uz očekivanje da će se tamo moći trajno ostati.
Organizacije za ljudska prava upozoravaju na posljedice
U zajedničkom saopćenju objavljenom nakon najave plana, 45 nevladinih organizacija iz 15 zemalja ocijenilo je da je riječ o „novoj fazi štetnih politika eksternalizacije migracija“.
„Ovi planovi omogućavaju da se osobe koje nemaju pravo ostanka u EU šalju u zemlje s kojima nemaju nikakve veze“, naveli su predstavnici organizacija.
Dodali su da se takvim politikama ljudi, ali i odgovornost za njihovu sigurnost i prava, izmještaju izvan javnog nadzora.
Najava EU predstavlja završnicu višegodišnjih nastojanja Unije da poveća broj deportacija, koja su intenzivirana 2024. godine, u vrijeme sve negativnijeg stava dijela javnosti prema migracijama.
Broj dolazaka tražilaca azila smanjivao se tokom posljednje tri godine, nakon što je EU s nizom država Afrike i Bliskog istoka postigla sporazume s ciljem zaustavljanja odlazaka migranata.
Migracije su i dalje jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u Evropi, a desničarske stranke koriste ovu temu za ostvarivanje izbornih rezultata širom Unije.
Pet država članica EU nada se da bi centar u Ruandi mogao početi s radom 2027. godine.
Prema diplomatskim izvorima, u početku bi funkcionisao kao pilot-projekat i primao oko 100 osoba, pri čemu bi svaka od pet država mogla poslati približno 20 migranata.
Ne bi se radilo o pritvorskom objektu, a vlasti u Kigaliju razmatraju da mu daju naziv „centar za prihvat“, kako bi naglasile mogućnost da neki migranti ostanu u zemlji i zaposle se.
Glasnogovornik Evropske komisije Markus Lammert pozdravio je planove prije sastanka, navodeći da je Komisija „pažljivo pratila pripremne aktivnosti pet država članica za uspostavljanje takvog centra“.
Izbor Ruande izazvao zabrinutost
Izbor Ruande izazvao je zabrinutost organizacija za ljudska prava.
Organizacija Human Rights Watch ukazala je na, kako navodi, dugogodišnju praksu te zemlje koja uključuje represiju nad neistomišljenicima, proizvoljna pritvaranja i zlostavljanje osoba u pritvoru, kao i podršku oružanoj antivladinoj grupi u susjednoj Demokratskoj Republici Kongo.
Upitan u ponedjeljak o stanju ljudskih prava u svojoj zemlji, ministar Biruta odbacio je takvu sliku o Ruandi, nazvavši je „klišeom“.
Ruanda je 2022. godine postigla sličan sporazum s Velikom Britanijom o prihvatu migranata koji su ilegalno ušli u zemlju, prije nego što bi njihovi zahtjevi za azil bili razmotreni. Međutim, London je kasnije odustao od tog sporazuma.
Ruanda je i jedna od nekoliko afričkih država koje su prihvatile migrante deportovane iz Sjedinjenih Američkih Država u okviru sličnog, kontroverznog američkog migracijskog programa koji podržava predsjednik Donald Trump.
UNHCR je poručio da svi planovi ove vrste „moraju biti u skladu s međunarodnim pravom o ljudskim pravima“. Iz ove organizacije dodali su da su spremni pružiti savjete kako bi se osiguralo poštivanje tih standarda u svim dogovorima i postupcima.
Njemački ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt izjavio je da će se novi plan provoditi „u skladu s ljudskim pravima“, kao i evropskim i njemačkim zakonodavstvom.
Evropski zvaničnici sve više pažnje posvećuju unapređenju sistema repatrijacije, s obzirom na to da se trenutno u matične zemlje vrati manje od 30 posto osoba kojima je naloženo da napuste teritoriju EU.
Reforma evropskih migracijskih pravila, kojom su vlastima date šire ovlasti za pritvaranje migranata i omogućeno osnivanje centara za povratak izvan Unije, odobrena je ranije ove godine.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja