U vremenu intenzivnih geopolitičkih promjena, rastućih globalnih neizvjesnosti i redefinisanja međunarodnih ekonomskih odnosa, Sarajevo je danas domaćin međunarodnog Foruma o geopolitici i geoekonomiji u oblikovanju novog globalnog poretka, na kojem su bivši predsjednici država, diplomate, visoki zvaničnici i predstavnici akademske zajednice razgovarali o budućnosti Evrope, položaju Zapadnog Balkana i izazovima koji očekuju Bosnu i Hercegovinu.
Forum se održava u Bošnjačkom institutu u Sarajevu, a okupio je brojne domaće i međunarodne učesnike koji su razmatrali promjene u globalnim odnosima moći, utjecaj geopolitičkih rivalstava na ekonomiju i sigurnost te perspektive evropskih integracija zemalja regije.
Događaj su zajednički organizovali Internacionalna akademija nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini, Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića, Nizami Ganjavi International Center i Fondacija Društva zajedničkih vrijednosti Sarajevo.
U fokusu razgovora bila je potreba da zemlje Zapadnog Balkana aktivnije odgovore na promjene međunarodnog poretka, ali i da Bosna i Hercegovina jasnije definiše vlastite vanjskopolitičke prioritete i strateške interese.
Bivši predsjednici o Evropi i Zapadnom Balkanu
U okviru prvog panela, pod nazivom "Vođenje promjena ka novom globalnom poretku: refleksije o Evropi i Zapadnom Balkanu“, učestvovali su bivši predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, bivši predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, bivši predsjednik Slovenije Borut Pahor i bivši predsjednik Srbije Boris Tadić.

Panel je moderirao Zlatko Lagumdžija, stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama.
Učesnici su razgovarali o transformaciji međunarodnog poretka, promjenama u odnosima velikih sila te položaju evropskih država u novim geopolitičkim okolnostima.
Posebna pažnja posvećena je Zapadnom Balkanu i mogućnostima da zemlje regije iskoriste promjene na međunarodnoj sceni za jačanje stabilnosti, saradnje i evropskih integracija.
Forumu je prisustvovao i šef bh. diplomatije Elmedin Konaković.

Konaković je istakao da je danas geopolitički koncept važniji nego ikad.
"Prije svega, čestitam i zahvaljujem organizatorima. Tako brze i drastične promjene u svijetu, u kratkim vremenskim rokovima, tjeraju nas da se brzo adaptiramo i prilagođavamo, ali i da zadržimo svoj identitet, čuvamo moralni kompas i ne prelazimo određene crvene linije moralnosti i etičnosti. To zaista nije lako. Ovakva konferencija i ovakav panel u Sarajevu danas su veoma dobra stvar. Imamo historijske ličnosti koje su obilježile naš region i koje su u jednom turbulentnom vremenu i prostoru donosile veoma hrabre odluke, braneći interese svojih država i zemalja. Mogu reći da su naši današnji gosti sačuvali moralnu dimenziju bavljenja ovim poslom. Bit će lijepo čuti njihova sjećanja, iskustva i, vjerovatno, određene poglede u budućnost", naveo je Konaković.
Navodi da "koliko je danas geopolitika važna, ne samo u multilateralnom nego posebno u ekonomskom svijetu, najbolje vidimo svakodnevno".
"Ako pogledamo Bosnu i Hercegovinu, Evropska unija je naš najvažniji ekonomski partner, a na njeno tržište plasiramo više od 93 posto naših proizvoda. Čini mi se da je i oko 70 posto investicija u prvom polugodištu ove godine došlo iz Evropske unije. Kompleksni odnosi unutar Evropske unije, odnosi na svjetskoj sceni između Amerike, Kine, Evropske unije, Rusije i drugih aktera, kao i rat u Ukrajini, veoma su važni i za nas. Oni oblikuju određene naše stavove u oblasti vanjske politike. Mogu reći da sam zaista ponosan na ovaj četverogodišnji mandat, tokom kojeg smo uspjeli zaštititi interese Bosne i Hercegovine, odbraniti naša strateška partnerstva i zadržati moralni kompas kada je riječ o velikim svjetskim krizama, poput ruske agresije na Ukrajinu, stradanja civila u Gazi i drugih važnih pitanja. Mislim da smo položili taj ispit. Još jednom zahvaljujem svima koji su danas ovdje", naveo je.
Kada je riječ o našim budućim izazovima, dodaje da su oni prvenstveno unutrašnjopolitičke prirode.
"Tu je pitanje vlasti koja treba biti formirana na nivou države, kao i ruski proksi koji koči naše evropske i euroatlantske integracije. To su najveći izazovi za Bosnu i Hercegovinu. Još jednom apelujem na sve političke aktere da učine sve što je u njihovoj moći kako bi se pokušao eliminisati utjecaj Rusije na dešavanja u Bosni i Hercegovini. To će biti izazov broj jedan. Naravno, tu je i problem dodatnog usložnjavanja situacije. Imamo jednostavne tehničke zadatke koje trebamo ispuniti: započeti pregovore, odabrati glavnog pregovarača i potvrditi dva zakona u Predstavničkom domu i Domu naroda. Time bi se Bosni i Hercegovini širom otvorila vrata evropskih integracija. To bi značilo i privlačenje investicija, a kao neposredna posljedica i ostanak mladih ljudi, ali i njihov siguran povratak u Bosnu i Hercegovinu. Nažalost, situacija je veoma kompleksna i turbulentna. Nisam baš optimista, ali to će svakako biti veliki izazov", istakao je.
Govoreći o dešavanjima na Bliskom istoku, ali i Ukrajini, navodi da svakako oni utiču na dešavanja u BiH, posebno gledajući taj geopolitički karakter.
"Pratimo i dešavanja na svjetskoj političkoj sceni. Događaji na Bliskom istoku trenutno su možda izbili u prvi plan, bez obzira na to što smo se, na neki način, već navikli na rat u Ukrajini. Ipak, sve su to događaji koji ostavljaju duboke tragove i na Bosnu i Hercegovinu te objašnjavaju zašto su ovakvi forumi i razgovori o geopolitici u današnjem vremenu veoma važni. Kada je riječ o trenutnoj međunarodnoj političkoj poziciji Bosne i Hercegovine u odnosu na zemlje regije, u Evropi imamo pozitivna dešavanja u Crnoj Gori, koja veoma brzo napreduje ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. To zapravo potvrđuje da su namjere Evropske unije bile dobre i korektne. Nakon agresije na Ukrajinu shvatili su da je riječ o sigurnosnom, a ne samo administrativnom ili ekonomskom pitanju. I Albanija je ostvarila uvjerljive pomake. Nažalost, Bosna i Hercegovina se zbog ruskog utjecaja koji imamo u zemlji, podjela i blokada ne pomjera naprijed. To našoj zemlji nanosi veliku štetu, a čini mi se da najveću štetu trpe upravo Srbi u Republici Srpskoj, jer odatle dolazi glavni izvor tog problema", poručio je.
Na pitanja Vijesti.ba kakvi su odnosi BiH s regionom, Konaković je naglasio, osim sa Srbijom, sa svim zemljama imamo dobru saradnju.
"Kada je riječ o odnosima sa Srbijom, oni su historijski turbulentni. Nedavna situacija sa slavljenjem i glorificiranjem ratnog zločinca Ratka Mladića, uz državne i vojne počasti, dodatno je uzdrmala naše odnose. Pratimo kako će se ponašati nova vlast u Srbiji. Imali smo neke zanimljive i pozitivne poruke iz Srbije, ali o njima još ne možemo govoriti dok ne budu formalizirane, budući da tamo još nisu konstituisani ni parlamenti. S Hrvatskom postoje određena historijska i otvorena pitanja, ali i dobra saradnja na evropskom putu. Čini mi se da jedino s Crnom Gorom nemamo otvorenih pitanja, za razliku od odnosa sa Srbijom i Sjevernom Makedonijom. To je zanimljivo, posebno imajući u vidu da je Crna Gora bila dio bivše državne zajednice Srbije i Crne Gore, čije su snage učestvovale u agresiji na Bosnu i Hercegovinu. Danas su odnosi s Crnom Gorom zaista dobri, pitanja su riješena i riječ je o veoma dobrim komšijskim odnosima prema Bosni i Hercegovini. Izazovi su, dakle, brojni. Ona poznata definicija da mi u regiji proizvodimo više historije nego što možemo podnijeti zaista je dobra. Ipak, na nama je da dobrim odnosima stvorimo pretpostavke za ekonomski razvoj, a time i za ostanak i povratak ljudi u regiju koja je strahovito pogođena odlaskom najkvalitetnijeg kadra, obrazovanog i sposobnog dijela društva koji danas jača neke druge ekonomije", zaključio je Konaković.
Ekonomista Zoran Pavlović je istakao da današnji događaj organizuju kako bi ukazali našim predstavnicima vlasti u BiH na to koliko je geoekonomija važna u svijetu geopolitike.
"Riječ je o relativno novim pojmovima, a suština je u tome da treba tražiti prostor i mjesto za privredu i ekonomiju BiH u odnosima s Evropskom unijom, ali i s drugim zemljama. Vidimo da imamo poteškoće s tržištem i praktičnim funkcionisanjem privrede u odnosima s državama EU. S druge strane, ranije smo imali dobre odnose sa zemljama Afrike, još u vrijeme Pokreta nesvrstanih. Zato se danas pojavljuju prilike za primjenu nekih dobrih iskustava iz prošlosti. Na ovom skupu želimo ukazati na značaj iskustava iz perioda kada smo, u okviru Pokreta nesvrstanih, imali razvijenu saradnju s tim zemljama, ali i na mogućnosti koje se otvaraju u segmentu koji nazivamo geoekonomijom.
Poručuje da "ako smo dobro organizovani i osmislimo kvalitetne projekte", oni će se lako i brzo realizovati.
"Nažalost, odnosi s Evropskom unijom, kao što vidimo, zbog političkih i unutrašnjih razloga nisu zaživjeli u punom kapacitetu. Štaviše, sredstva namijenjena Bosni i Hercegovini, u iznosu od milijardu i 70 miliona, već su umanjena za deset posto, a kako stvari stoje, do kraja godine izgubit ćemo još oko 500 miliona. Do toga dolazi upravo zato što nismo u stanju usvojiti dva zakona, odnosno njihove izmjene, i imenovati glavnog pregovarača. Riječ je o Planu rasta, koji je namijenjen upravo Bosni i Hercegovini, a čiji je cilj jačanje energetske infrastrukture i usmjeravanje na željeznice kao oblik transporta koji smanjuje zagađenje, za razliku od cestovnog prijevoza automobilima i kamionima. Mi, praktično, robu možemo transportovati jedino kamionima, što je jedan od velikih problema na koje ukazuje i Evropska unija kada je riječ o Bosni i Hercegovini", poručio je Pavlović i zaključio:
"Dakle, kada je riječ o geopolitici, imamo određene pomake, ali oni su toliko mali da se bojim da ćemo u potpunosti izgubiti sredstva iz Plana rasta. Budžetski period Evropske unije traje do kraja 2027. godine i ono što se do tada iskoristi bit će iskorišteno, a mi praktično nismo ni pokrenuli taj mehanizam."
Pet strateških prioriteta za Bosnu i Hercegovinu
Jedna od važnih tema razgovora bila je i potreba da Bosna i Hercegovina definiše jasne strateške prioritete i vodi aktivniju vanjsku politiku u skladu s promjenama na međunarodnoj sceni.
Među ključnim pravcima djelovanja izdvojeni su uspostavljanje neposrednog političkog dijaloga s novim mađarskim rukovodstvom, uz otvaranje pitanja evropske integracije, sigurnosti, ekonomije i odnosa prema suverenitetu BiH.
Kao drugi prioritet navedena je izgradnja najboljih mogućih odnosa sa Srbijom, ali na principima međusobnog poštovanja, suvereniteta i nemiješanja u unutrašnje poslove.
Treći pravac podrazumijeva intenziviranje odnosa s evropskim institucijama, ubrzavanje pregovaračkog procesa, jačanje institucionalnih kapaciteta i provođenje potrebnih reformi.
Posebno je istaknuta važnost jačanja strateškog partnerstva sa Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući razvijanje odnosa i s američkim Kongresom i s administracijom, bez obzira na stranačke razlike.
Kao peti prioritet navedena je izgradnja vlastite regionalne i geopolitičke strategije, uz ocjenu da se BiH ne smije oslanjati isključivo na povremene diplomatske inicijative niti očekivati da će međunarodne okolnosti same riješiti njene unutrašnje probleme.
Geoekonomija i novi globalni izazovi
Drugi panel, pod nazivom „Geoekonomija i geopolitika i novi globalni izazovi“, biće posvećen povezanosti političkih odluka, ekonomskih interesa i promjena u međunarodnom ekonomskom okruženju.
Panel će moderirati akademik Srđan Kerim, nekadašnji predsjednik Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, a učestvovati će akademik Adamir Jerković, voditelj Razreda društvenih nauka Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u BiH, Anto Domazet, bivši ministar finansija i trezora BiH, te Zoran Pavlović, saradni član Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u BiH.
Razgovarat će se o utjecaju globalnih geopolitičkih promjena na ekonomske tokove, razvojne perspektive, međunarodnu saradnju i ekonomski položaj zemalja regije.
Program Foruma obuhvatit će i uvodno obraćanje ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, dok će se na otvaranju obratiti predstavnici organizatora: akademik Adamir Jerković, Vedad Silajdžić, predsjednik Upravnog odbora Bošnjačkog instituta – Fondacije Adila Zulfikarpašića, te Rza Aliyev, generalni sekretar Nizami Ganjavi International Center.
Završno obraćanje održat će prof. dr. Mirza Kršo, član Upravnog vijeća Centralne banke Bosne i Hercegovine.
Forum će još jednom otvoriti pitanje pozicije Bosne i Hercegovine u promjenjivim međunarodnim okolnostima i potrebe da domaće institucije, politički predstavnici i stručna javnost aktivnije učestvuju u oblikovanju vanjskopolitičkih i ekonomskih prioriteta zemlje.
U okolnostima u kojima se mijenjaju globalni odnosi moći, a sigurnosni i ekonomski izazovi sve više prepliću, strateško pozicioniranje BiH i jačanje međunarodne saradnje ostaju među ključnim pitanjima njene budućnosti.
Tarik Kučević
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja