
Deceniju nakon što je Britanija glasala za izlazak iz sada 27-članog bloka, ogorčenost zbog razvoda je izblijedjela i obje strane su prepoznale potrebu za bližim savezom u svjetskom poretku koji je poremećen ruskom invazijom na Ukrajinu, američkim tarifama, kineskom kontrolom nad kritičnim mineralima i ratom protiv Irana.
Britanski premijer Andy Britanija i EU spremne na dogovor o novom početku, ali podjele i dalje postojeizjavio je da bi Britanija trebala razmotriti opcije za svoje buduće odnose s Evropskom unijom, uključujući i ponovno pridruživanje tom bloku. U ponedjeljak je rekao kako je „očigledna istina” da je Britanija Brexitom više izgubila nego što je dobila.
Na samitu – koji je bio odgođen iz jula nakon ostavke Burnhamovog prethodnika Keira Starmera – dvije strane nastoje nadoknaditi mali dio tih gubitaka paketom sporazuma.
Najznačajniji od njih omogućio bi prekograničnu trgovinu životinjama, biljkama i srodnim proizvodima, poput kobasica ili sjemena, bez certifikata i kontrola koji su trenutno obavezni. Prema procjenama Britanije, to bi njenoj ekonomiji moglo donijeti do 5,1 milijardu funti (6,70 milijardi dolara) godišnje.
Dodatni sporazum povezao bi sisteme trgovine emisijama Velike Britanije i Evropske unije, čime bi roba iz Britanije i EU – poput čelika – bila izuzeta od prekograničnih taksi na ugljik koje primjenjuje ona druga strana.
Dvije strane također planiraju omogućiti mladima iz obje regije da borave, rade ili studiraju na teritoriji one druge strane u trajanju od tri godine, no ovdje su razlike u stavovima izraženije. Velika Britanija, svjesna da je imigracija bila jedan od faktora koji su uticali na glasanje za Brexit, predložila je ograničenje na 50.000 osoba, dok je EU tražila veći broj. Prema riječima diplomata iz EU, strane su se na kraju usaglasile o brojci od 100.000.
Dvije strane se također nisu slagale po pitanju školarina; zemlje EU žele da njihovi studenti na britanskim univerzitetima plaćaju školarine po stopama predviđenim za domaće studente, umjesto po stopama za međunarodne studente, koje su obično oko tri puta više. Britanija, s druge strane, preferira ponuditi samo „značajno umanjene” školarine.
Dvije strane sada nastoje riješiti ovo pitanje u roku od šest mjeseci.
(Vijesti.ba / Fena)
Chat čitatelja