
Velika Britanija i Evropska unija postigle su tri nova sporazuma o jačanju međusobnih odnosa na samitu održanom u Bruxellesu. Dogovor dolazi gotovo sedam godina nakon izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU i deset godina nakon referenduma na kojem su građani odlučili o napuštanju Unije.
Na drugom samitu EU i Velike Britanije nakon Brexita, britanski premijer Andy Burnham sastao se s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen i predsjednikom Evropskog vijeća Antoniom Costom.
Sporazumi obuhvataju olakšavanje trgovine prehrambenim proizvodima, uvođenje programa mobilnosti mladih te povezivanje britanskog i evropskog sistema trgovanja emisijama ugljendioksida.
Trgovina hranom bez dosadašnjih kontrola
Ekonomski najznačajniji dogovor odnosi se na pojednostavljivanje trgovine životinjama, biljkama i prehrambenim proizvodima između dvije strane.
Sporazum bi, prema planu, trebao stupiti na snagu u martu 2028. godine, a omogućit će prekograničnu trgovinu proizvodima poput kobasica, sira, jabuka i sjemena bez dosadašnjih certifikata i kontrola.
Zauzvrat, Velika Britanija morat će uskladiti svoje propise sa standardima Evropske unije u oblasti sigurnosti hrane i zaštite bilja.
Upravo ovaj dio dogovora mogao bi izazvati protivljenje zagovornika Brexita, koji se protive ponovnom usklađivanju britanskih propisa s pravilima EU.
Povezivanje sistema trgovanja emisijama
Drugi važan sporazum odnosi se na povezivanje sistema trgovanja emisijama stakleničkih gasova Velike Britanije i Evropske unije, što bi trebalo biti realizirano od 2028. godine.
Ovim dogovorom britanski i evropski proizvodi, uključujući čelik, trebali bi biti oslobođeni međusobnih graničnih naknada na ugljik.
Podsjetimo, Mehanizam EU za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM) stupio je na snagu u januaru 2026. godine. Njime se uvode naknade na emisije ugljendioksida povezane s uvozom čelika, cementa, aluminija, gnojiva, električne energije i vodika.
Velika Britanija planira uvesti vlastiti mehanizam od 1. januara 2027. godine. On će obuhvatiti iste sektore, uz izuzetak električne energije.
Povezivanje ovih sistema trebalo bi smanjiti dodatne troškove za kompanije i olakšati trgovinu između britanskog i evropskog tržišta.
Mladi će moći raditi i studirati do tri godine
Treći sporazum odnosi se na mobilnost mladih iz Velike Britanije i država članica Evropske unije.
Prema dogovoru, od januara 2030. godine mladi u dobi od 18 do 31 godine moći će boraviti, raditi ili studirati na drugoj strani do tri godine.
Ipak, pitanje visine školarina na britanskim univerzitetima još nije riješeno.
Evropska unija traži da studenti iz njenih članica plaćaju iste školarine kao i domaći studenti u Velikoj Britaniji, umjesto međunarodnih cijena koje su približno tri puta više.
London zasad nudi „značajno smanjene“ školarine, ali konačan dogovor još nije postignut.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izrazila je uvjerenje da će dvije strane pronaći rješenje.
U zajedničkoj izjavi sa samita navedeno je da će Velika Britanija i EU nastojati riješiti pitanje školarina u roku od šest mjeseci.
Burnham: Sporazumi rješavaju ključne probleme
Britanski premijer Andy Burnham ocijenio je da će novi dogovori imati konkretne koristi za građane i privredu.
„Postignuti sporazumi izravno rješavaju najveće probleme, poput cijena hrane i energije, visokih troškova poslovanja, niskog gospodarskog rasta i izazova mladih ljudi“, rekao je Burnham na konferenciji za novinare.
Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa poručio je da je Evropa i dalje otvorena za uspostavljanje što bližih odnosa s Ujedinjenim Kraljevstvom.
Istakao je da dvije strane namjeravaju dodatno ojačati postojeća partnerstva i proširiti saradnju u oblastima od zajedničkog interesa.
Novi sporazumi predstavljaju pokušaj Londona i Bruxellesa da unaprijede ekonomske i političke odnose nakon Brexita, uz zadržavanje posebnog statusa Velike Britanije izvan Evropske unije.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja