
Aranđelovdan je posvećen arhangelu Mihailu, jednom od najvažnijih anđela u hrišćanstvu. Njegovo ime potiče iz hebrejskog jezika i znači „Ko je kao Bog?“. U crkvenim tekstovima opisan je kao predvodnik nebeskih sila, a u ikonografiji se najčešće prikazuje kao ratnik s mačem ili kopljem, simbolizirajući borbu protiv zla.
Praznik je posvećen i ostalim nebeskim silama bestjelesnim, a njegovo obilježavanje razvijalo se još u ranom hrišćanskom periodu.
U Srbiji Aranđelovdan spada među najrasprostranjenije krsne slave, odmah iza Svetog Nikole. Slava je porodični praznik koji se prenosi s generacije na generaciju, a svetac zaštitnik smatra se čuvarom doma i dijelom porodičnog identiteta.
U pojedinim krajevima Aranđelovdan je imao poseban značaj za stočare. Arhangel Mihailo povezivan je sa zaštitom stoke, pa su se tim povodom organizovali posebni obredi i pripremao obredni hljeb.
Jedno od najpoznatijih narodnih vjerovanja jeste da je arhangel Mihailo „živi svetac“, zbog čega se u pojedinim porodicama smatralo da za njegovu slavu ne treba pripremati žito. Ipak, riječ je o narodnom tumačenju, a ne crkvenom pravilu. Pravoslavna crkva predviđa pripremanje slavskog žita za sve krsne slave, uključujući i Aranđelovdan.
U narodnoj tradiciji sačuvano je i predanje da arhangel Mihailo obilazi svijet prerušen u siromašnog putnika ili prosjaka, provjeravajući ljudsku dobrotu i spremnost da pomognu drugima. Zbog toga se na ovaj praznik posebna pažnja posvećivala gostoprimstvu, a vjerovalo se da nikoga ko zatraži hranu, piće ili pomoć ne treba odbiti.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja