BiH - Profesor Soklović

"Kad nam fašizam zakuca na vrata, neće reći da je fašizam!"

"Kad nam fašizam zakuca na vrata, neće reći da je fašizam!"
Foto: FENA / Krug 99

Jačanje etničkih kolektiviteta, slabljenje građanskog koncepta i dugotrajna politička kriza predstavljaju ozbiljan izazov za demokratski razvoj Bosne i Hercegovine i njenu evropsku budućnost, istaknuto je danas na redovnoj sesiji "Kruga 99" o temi "Biti građanin = biti Evropljanin i biti Bosanac".

Predsjednik "Kruga 99" Adil Kulenović ocijenio je da je pitanje građanina u BiH danas jedno od ključnih političkih i društvenih pitanja te da se zemlja suočava s paradoksom u kojem su njeni građani kulturno i teritorijalno dio Evrope, dok istovremeno ostaju zarobljeni u političkom poretku koji favorizira etničke kolektive.

U uvodnom obraćanju, Kulenović je rekao da se u BiH i dalje vodi borba za afirmaciju građanina kao političke, a ne identitetske kategorije.

Naglasio je da današnja politička situacija, uključujući osporavanje odluka Ustavnog suda BiH i državnih simbola, pitanje građanskog uređenja čini presudnim za politički razvoj i opstanak zemlje.

- Građansko uređenje nije idealizam kojem težimo, već realan oslonac, pouzdan put i civilizacijski motiv za istrajnu političku borbu - kazao je Kulenović.

Govoreći o aktuelnim političkim prilikama, upozorio je da se kroz stvaranje političkih kriza i konflikata pokušavaju dodatno produbiti podjele u BiH.

Predstavljajući uvodničara sesije, profesora Univerziteta u Bergenu Džemala Sokolovića, Kulenović je kazao da njegova promišljanja ukazuju na dublje uzroke dugotrajne krize u BiH, uključujući nedovoljno razumijevanje odnosa između pojedinačnog, posebnog i općeg u političkom životu.

Po njegovim riječima, razvoj građanskog društva podrazumijeva obrazovanje, kritičku svijest i slobodnog pojedinca koji nije podređen interesima kolektiva.

Ocijenio je da se takav pojedinac u našoj zemlji suočava s institucionalnim i socio-ekonomskim preprekama.

- Zamislite osviještenog pojedinca u BiH koji misli vlastitom glavom i odbija biti podanik bilo kojeg etničkog ili stranačkog kolektiva. Onog trenutka kada izađe na izbore, njegova građanska svijest ulazi u izbornu matematiku skrojenu tako da politička moć bude raspoređena gotovo isključivo po etničkom ključu - rekao je Kulenović.

Dodao je da dugogodišnja deindustrijalizacija, privatizacija, siromaštvo i nesigurnost na tržištu rada dodatno povećavaju zavisnost građana od političkih struktura i centara moći.

Kulenović smatra da je za razumijevanje položaja BiH važna veza između unutrašnjih društvenih promjena i evropskih integracija, ističući da Evropska unija nije samo ekonomski prostor već politički projekat zasnovan na građaninu kao nosiocu prava i jednakosti pred zakonom.

- Biti Bosanac u najplemenitijem smislu znači graditi zajednicu jednakih ljudi kroz solidarnost i kritičku svijest, a biti Evropljanin znači prihvatiti vrijednosne i ustavne standarde koji oslobađaju zarobljene institucije. Jedno bez drugog ostaje ili nemoćna pobuna ili puko prilagođavanje postojećem stanju - zaključio je Kulenović.

Uvodničar na današnjoj sesiji "Kruga 99" Džemal Sokolović, profesor Univerziteta u Bergenu i autor knjige "G.W.F. Hegel o građanskom društvu" ocijenio je da BiH, po rezultatima posljednjih izbora, postaje sve manje društvo građana, a sve više društvo različitih kolektiviteta, što, kako je naglasio, povećava političke podjele i slabi stabilnost države.

Govoreći na sesiji Kruga 99 o temi građanskog društva, Sokolović je istakao da građani predstavljaju temelj svakog modernog i nekonfliktnog društva, jednako kao što tri grane vlasti čine osnovu moderne države.

Naglasio je da nisu svi stanovnici i državljani ujedno i građani u političkom smislu te riječi te da je za građanstvo potrebno mnogo više od samog državljanstva i mjesta boravka.

Po njegovim riječima, jačanje etničkih i nacionalnih političkih opcija predstavlja prijetnju ne samo opstanku BiH nego i evropskim integracijskim procesima.

- Građanin, a ne države članice, integrativni je materijal na internacionalnom planu, sve do svjetskog nivoa i Ujedinjenih nacija. Građanin je ne samo temeljna politička vrijednost moderne Evrope nego i osnovni preduslov njenog opstanka - rekao je Sokolović.

Istakao je da je građanska BiH važna pretpostavka evropske budućnosti, ali i stabilnijeg međunarodnog poretka, koji je danas suočen s ratovima, slabljenjem međunarodnog prava i jačanjem interesa velikih sila.

Govoreći o uzrocima političke apatije, upozorio je na represiju prema građanima koji ne žele slijepo slijediti autoritete, ali i na nedostatak kritičke svijesti u javnom i akademskom prostoru.

- Um i pravednost moraju ponovo postati ideali. Naše vrijeme je istovremeno obilježeno neizvjesnošću, ali i potrebom povratka vrijednostima koje dobro povezuju s istinitim i suštinskim - kazao je Sokolović.

U svom izlaganju, oslanjajući se na filozofiju Georga Wilhelma Friedricha Hegela, bavio s i pitanjem "dijalektike općeg, posebnog i pojedinačnog", kao jednim od ključnih koncepata za razumijevanje građanskog društva.

Upozorio je i na opasnost prikrivenih autoritarnih tendencija, podsjetivši na misao britanskog filozofa Bertranda Russella.

- Kad nam fašizam zakuca na vrata, neće reći: 'Ja sam fašizam', nego će nas uvjeravati: 'Ja sam sloboda' - naglasio je Sokolović.

(Vijesti.ba/FENA)

Chat čitatelja

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjeren sadržaj bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u chatu nisu stavovi redakcije portala Vijesti.ba.

Povezano

Izdvajamo