Milanović: Ovaj zločin je moralni užas

Okupljenima se obratio i predsjednik Republike Zoran Milanović, rekavši da ovo nije protokolaran događaj.

- Ovo je neka vrsta duga časti prema onome što se dogodilo prije 25 godina što je u meni tada izazivalo moralni užas. Lako je sada govoriti da nitko za ovo osobno nije odgovarao. Da, nije. Zna se koja je postrojba bila ovdje toga dana. Ja sam prvi puta čitao 1995. u New York Timesu o Gruborima. Razmišljao sam što je tu gore: zlo samo po sebi, gore od banalnosti zla, i koliko štete je to nanijelo hrvatskoj državi. Šteta koju država sama sebi nanese ili ljudi koji u njezino ime djeluju, je nešto što nije apsolut. Postoje obziri koji se moraju poštivati. Užas izazova ubojstvo ovih 6 starih i nedužnih ljudi.

Zamislio sam bi li netko mogao ubiti meni drage ljude, u ime koje proklete, nebeske, kozmičke ili privatne pravde? To je najveća šteta, makar zvuči previše pravnički. Šteta hrvatskoj državi je također velika. Ona je nagrdila hrvatsku reputaciju, kao i ugled hrvatske policije koja je čitav rat borila se, izlagala se pogibelji na pošten način. Nakon ovoga više ništa nije isto. Ratovi su gotovi i vrijeme je za ono normalno u nama. Dosta je bilo. Srbi i Hrvati su najsličnije nacije, to nisu ni Šveđani i Norvežani, ni Česi i Slovaci...

Ne ponovilo se, zaključio je Milanović.

Medved: Žalimo zbog svih stradalih

Govorio je i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

- Izražavam suosjećanje zbog gubitka vaših članova obitelji u ime Vlade RH. Iza svakog izgubljenog života ostaju razorene obitelji. Ovakve komemoracije su prilika da im odamo počast. Nužno je ulagati napore u izgradnju snažnijeg društva na dobrobit svih hrvatskih građana, društva temeljenog na želji da se ovakve traume iz prošlosti više nikad ne ponove. Sudbinu Grubora dijele mnoga mjesta u RH u kojima su stradali i Hrvati i Srbi i drugi državljani. Hrvatska kao pobjednik u Domovinskom ratu žali zbog svih stradalih, osobito civila i naša je dužnost iskazati pijetet žrtvama. To je civilizacijski čin.

Znamo da članovima obitelji žrtava nije jednostavno biti ovdje i prisjećati se svojih najmilijih. Hrvatska mora, može i želi graditi društvo na temeljima pravednosti, a hrvatska Vlada želi doprinijeti povjerenju i međusobnom uvažavanju. Povjerenje je preduvjet razvoja i sigurne zajedničke budućnosti, time se učvršćuje stabilnost društva i jača demokraciju. Povjerenje je zahtjevno i politički i psihološki, ali je nužno zbog naše budućnosti. Vrijeme je da počnemo graditi to na istini utemeljenoj na činjenicama, suradnji u pronalasku svih nestalih i s tim smo ciljem donijeli zakon i RH je preuzela obvezu rješavanja ovog humanitarnog pitanja, rekao je Tomo Medved.

Milošević: Vrijeme je da mržnja prestane, da se ne prenosi na nove generacije

Okupljenima se obratio i Boris Milošević.

- Danas nakon 25 godina smo ovdje da obilježimo stradanje. Došli smo da bar malo ublažimo bol ljudi odavde, pokažemo solidarnost, da oni osjete da su priznati i prihvaćeni od države. Obišao sam mnoga mjesta stradanja, ovo nisam. Jedan od prvih tekstova koje sam pročitao o Gruborima bio je dopis iz 2003. koji se odnosio na izvještaj o ratnim zločinima. Gruborima je bila posvećena jedna rečenica, da nije zaprimljena kaznena prijava ni izvješće. Zakazala je policija, državno odvjetništvo, i javnost, zakazali su mediji. Javnost nije pitala, mediji nisu pisali. Kad se dogodio sudski postupak, utvrdio je da je zločin počinjen, da je 6 starih i nemoćnih ubijeno ali počinitelji nisu utvrđeni.

Važno je da mi odavde pošaljemo snažnu poruku da nitko nema pravo šetati selom i ubiti stare i nemoćne, da će svaki ratni zločin biti kažnjen bez obzira na nacionalnost počinitelja, da će svaka žrtva biti priznata bez obzira na nacionalnost. Empatija je pretpostavka pomirenja i prestanka mržnje, a vrijeme je da mržnja prestane, da se ne prenosi na nove generacije, da nam djeca ne rastu s predrasudama prema drugima. Samo tako zajedno možemo graditi bolju budućnost i to je politika ove vlade. Bila je hrabrost u to vrijeme ostati u svom selu. Danas je potrebna hrabrost vratiti se i krenuti ispočetka. Svjestan životnih problema, birokracije, pozivam vas da se vratite. A vi nas zovite da vam pomognemo, rekao je Milošević.

Pupovac: Ubijeni su s rukama podignutim u zrak

Milorad Pupovac se obratio okupljenima u Gruborima.

- Od 6. kolovoza 1995. pa do početka rujna na području sela Plavno ubijeno je najmanje 24 ljudi, stanovnika ovog sela i njegovih zaseoka, mahom starije ili izrazito starije dobi. Ubijeni su dok su čuvali stoku, radili svoje poslove u polju, dok su ležali u bolesničkoj postelji, čistili grah ili pak sjedili u invalidskim kolicima. Ubijeni su i s rukama podignutim u zrak. Nisu bili vojnici, nisu bili naoružani, nisu mogli nikome nauditi ni sebe obraniti. Nažalost, ubili su ih tadašnji pripadnici HV-a i specijalne policije. Zapaljeni su zajedno sa svojim kućama, ubijeni sa svojom stokom. Njihova ubojstva, palež kuća dokumentirano je od strane UN-a, DORH-a i pravosuđa RH i nedvojbeno je utvrđeno da je ovdje počinjen ratni zločin prema civilnom stanovništvu. Za ovaj zločin, kao ni za najveći dio zločina u sektoru Jug nitko nije odgovarao. Sudovi su odradili svoj posao ali tako da su propustili utvrditi tko je počinio ove zločine. Nažalost, sudjelovali su i oni kojima sudska etika i moralni poziv nisu smjeli dopustiti da ovo ostane nekažnjeno. Od ovog ratnog doba i ratnog zločina proteklo je 25 godina. Isto toliko je trebalo proći da se podignu dva znamenja, dva jednostavna drvena križa.

Vjerojatno bi proteklo još dosta godina da nije preostalih mještana Plavna, onih koji se tamo vraćaju, Srpskog narodnog vijeća i političkog iskoraka koji je napravila Vlada Andreja Plenkovića i koji je napravio predsjednik Republike Zoran Milanović. Da nije bilo tog iskoraka u kojem će se čuti glas osude svakog zločina neovisno o tome tko ga je počinio, ova dva znamena ne bi bila podignuta ni nakon 25 godina. Od vremena stradanja trebalo je proći četvrt stoljeća da bi danas ovdje bilo 30-ak onih koji su izbjegli 1995. Možemo zamisliti koliko bi ih danas bilo da je politički iskorak koji smo napravili prije samo nekoliko tjedana, napravili prije 20, 15 ili 10 godina, ili da smo imali nekoga s kim smo taj iskorak mogli napraviti.

Možemo samo žaliti za vremenom i ljudima koje je ovo mjesto i zemlja izgubila. Na ovom mjestu danas ćemo, osim žaljenja, podijeliti i vjeru uzdajući se da će neki ostati i obnoviti svoje domove, a mi imamo dužnost da im pomognemo da to učine i stvore pretpostavke za dostojanstven život. Posvetit ćemo se obnovi života nakon dugog razdoblja smrti u ovom mjestu. Oni koji su odgovorni za smrt ili su propustili djelovati da se smrt ne dogodi ili što kazna nije dosuđena, oni su zauvijek propali. Propali će umirati u sjećanju, kako na ovom, tako i na svim drugim mjestima, prema Srbima, ali i Hrvatima koji su se davali u ratnim godinama. Sjetimo se svih i neka im je vječni pokoj, učinimo sve da oni koji nisu kažnjeni osjete barem sram zbog djela koje su počinili, rekao je Milorad Pupovac.

Srpsko narodno vijeće organizira komemoraciju za civilne žrtve rata ubijene tijekom i nakon Vojno redarstvene akcije Oluja.

Komemoracija je započela u Plavnom pored križa postavljenog za žrtve cijelog sela Plavno, a nastavlja se u Gruborima kod križa.

Komemoraciji nazoče predsjednik Republike Zoran Milanović, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, te potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević.

Došli su i ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, državni tajnik u Ministarstvu uprave Darko Nekić, te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Nikola Mažar.

Jelić: Rat je završio, treba se okrenuti budućnosti

Kninski gradonačelnik Marko Jelić rekao je u utorak da komemoracija u Plavnom svima daje dobru poruku da je rat završio, "da se okrenemo budućnosti, hodamo unaprijed, a ne unazad".

Pozdravio je povratak ljudi na taj, kako je rekao, "divan i perspektivan" prostor te dodao da bi, osim hrvatske države koja se već uključivala kroz obnovu, volio da i Srbija pomogne u tome.

"Ovdje sad živi 130 do 140 osoba, a prije rata bilo ih je 2100", dodao je gradonačelnik u prigodi komemoracije za civilne žrtve rata ubijene tijekom i nakon vojnoredarstvene akcije Oluja.
Jelić je rekao da grad Knin čitavo vrijeme vodi brigu o tom prostoru unutar svojih mogućnosti te da se provodi niz infrastrukturnih projekata.

Matić: Na komemoraciji srpskim žrtvama razgovori o povratku zainteresiranih

Specijalni izaslanik srpskog predsjednika Veran Matić najavio je u utorak u Plavnom da će komemoraciju u tom mjestu i Gruborima iskoristiti za razgovor s ministricom Natašom Tremišak i kninskim gradonačelnikom Markom Jelićem o povratku zainteresiranih mještana u svoje selo.

Riječ je o sedam obitelji koje žive u Srbiji, a voljne su na povratak u svoje selo, rekao je novinarima Matić, koji je u Plavno došao kao specijalni izaslanik Aleksandra Vučića za pitanje nestalih.

Matić je rekao kako nova politika hrvatske Vlade otvara nadu da će se riješiti pitanje nestalih s obje strane.

Upitan može li se očekivati promjena Vučićeve retorike, koji je osudio dolazak predstavnika Srba u Knin, kazao je kako bi se moglo očekivati da i Vučić posjeti neko od mjesta stradanje Hrvata u Vojvodini.

Documenta pozdravlja iskazivanje pijeteta prema žrtvama u Gruborima

Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću pozdravio je u utorak "današnji iskorak od strane predstavnika Vlade RH i iskazivanje pijeteta prema žrtvama u Gruborima, u nadi da će ga uskoro pratiti priznanje prava svih civilnih žrtava rata i intenziviranje istraga zločina".

"Iako su u ovom slučaju nedvojbeno utvrđene činjenice vezane za stradanja i počinjenje zločina, od strane domaćih i međunarodnih sudova kao i organizacija za ljudska prava, ispunjenje pravde prema ubijenima još se uvijek iščekuje. Pamtimo zločin, pozivamo na priznanje odgovornosti te na prekid zavjere šutnje", ističu iz Documente.

U priopćenju podsjećaju na tijek događaja u tom slučaju - pripadnici specijalne policije ATJ Lučko su dan prije prolaska “Vlaka slobode” upućeni 25. kolovoza 1995. u Plavno, uključujući i zaselak Grubore (općina Knin) - njih 30 do 40 tada se podijelilo u četiri manje grupe. Neki svjedoci tvrde da se na početku ustrojena formacija ubrzo raspala, jer nije postojala distinkcija između vojnika i zapovjednika, te su se pripadnici specijalne policije kretali u grupama. Većina preostalih mještana Grubora zaputila se u Plavno kako bi se prijavili UNPROFOR-u, dok je nekolicina, uglavnom starijih mještana, ostala u zaselku. Uočili su grupu vojnika koja se kretala selom, a ubrzo čuli pucnjeve i uočili kako gore kuće u njihovu zaseoku, nekoliko ih se zaputilo natrag u Grubore, gdje su pronašli tijela usmrćenih srodnika, a većina je kuća bila u plamenu.

Tada su ubijeni Miloš Grubor (1915.), Marija Grubor (1905.), Milica Grubor (1944.), Jovo Grubor (1930.), Đuro Karanović (1954.), Jovan Grubor, star 73 godine.

Iz Documente kažu kako je istraga zločina počela tek 2001. nakon višestrukih upita međunarodnih institucija, a 2010. zagrebački ŽDO podignuo je optužnicu protiv trojice pripadnika te jedinice: Franje Drlje, Bože Krajine i Igora Benete, koji je u međuvremenu pronađen obješen.

Prvostupanjskom presudom Županijskog suda u Zagrebu utvrđeno je da su zločin nedvojbeno počinili pripadnici ATJ Lučko, ali su svi optuženi oslobođeni, ponovljeno suđenje 2016. završilo je istim ishodom, uz napomenu suda da je na djelu "vrlo čvrst zavjet šutnje“ i Sud nije uspio utvrditi da su upravo optuženici krivi za usmrćenje civila u Gruborima.

Zločin u Gruborima obuhvaćen je i pravomoćnom presudom protiv Gotovine i ostalih pred MKSJ-om, no Haško sudsko vijeće nije utvrdilo kaznenu odgovornost optuženih, podsjećaju iz Documente.

U odluci Vrhovnog suda RH, kojom je u rujnu 2019. potvrđena oslobađajuća prvostupanjska presuda donesena u ponovljenom postupku protiv Frane Drlje i Bože Krajine, stoji kako "umjesto učinkovitog otkrivanja odgovornih za ubojstva civila…., samo zato što su bili Srbi, i paljenje kuća u zaseoku Grubori, samo zato što u njima žive Srbi, na djelu je bila sramotna konstrukcija o izmišljenom četničkom napadu i bešćutna ignorancija ratnog zločina protiv civilnog stanovništva“, navodi se u priopćenju.



(Vijesti.ba / jutarnji.hr)