Janša govorio o zločinima u Sudanu pa pokazao fotografiju iz Gaze

Problem je bio u tome što je fotografija, prema provjeri Televizije Slovenija, zapravo nastala u – Gazi.

Incident se, prenosi RTVSlo, dogodio tokom parlamentarnog okršaja Janše i njegova prethodnika na premijerskoj funkciji, predsjednika Pokreta Sloboda Roberta Goloba, upravo oko teme koja ih politički razdvaja već godinama: Odnosa Slovenije prema Izraelu i Palestini.

Golob je pitao Janšu kako kvalifikuje postupanje izraelske vojske u Gazi te politiku izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, a on je odgovorio da se, prema njegovu tumačenju međunarodnog prava, događaji u Gazi ne mogu nazivati genocidom jer o tome nije donesena konačna odluka nadležnog međunarodnog suda. Potom je raspravu pokušao proširiti na druge svjetske sukobe, tvrdeći da se o žrtvama u Sudanu i Nigeriji govori znatno manje.

Kao vizualni dokaz podignuo je fotografiju gomile tijela te rekao da prikazuje Sudan i ubijene kršćane. No upravo je ta fotografija postala problem za njegov argument.

 

 

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Wissam Nassar (@wissamgaza)

Janšin izvor – profil 'Victoria Forever Maga'

Televizija Slovenija utvrdila je da je istu fotografiju još u martu objavio bivši britanski marinac David McIntosh, a on je 2025. godine radio na osiguranju punktova za distribuciju humanitarne pomoći u Gazi.

Janšin kabinet kao izvor informacije naveo je, prema slovenskim medijima, objavu s društvene mreže X korisnice naziva Victoria Forever Maga, koja je fotografiju pripisala masakru u Sudanu, međutim dostupni tragovi povezivali su fotografiju s Gazom.

Tako je Janša, pokušavajući Golobu dokazati da politička i medijska pažnja nerazmjerno prati palestinske žrtve, kao ilustraciju stradanja na drugom kontinentu pokazao upravo fotografiju povezanu s Gazom, prenosi tportal.hr.

Sukob koji traje od priznanja Palestine

Ovaj parlamentarni gaf ima širi kontekst. Vlada Janšinog prethodnika Goloba od početka rata postupno je zauzimala sve kritičniji stav prema postupcima izraelske vlade.

U maju 2024. pokrenula je postupak priznanja Palestine, a slovenski parlament 4. juna iste godine priznao je Palestinu kao nezavisnu i suverenu državu. Za odluku su glasala 52 zastupnika, jedan je bio suzdržan, a glasova protiv nije bilo. Opozicioni zastupnici napustili su sjednicu.

Janšin SDS snažno se protivio načinu i trenutku priznanja. Sam Janša tvrdio je da će taj potez dugoročno naštetiti Sloveniji, a SDS je pokušao pokrenuti i savjetodavni referendum o priznanju Palestine.

Razlika između dviju politika produbila se 2025. godine. Golobova vlada počela je uvoditi nacionalne mjere prema Izraelu nakon što na nivou EU-a nije postignut dogovor te je u julu izraelske ministre Itamara Ben-Gvira i Bezalela Smotricha proglasila nepoželjnim osobama, a potom je uvela embargo na uvoz, izvoz i tranzit oružja i vojne opreme iz ili prema Izraelu. Uslijedila je i zabrana uvoza robe iz ilegalnih izraelskih naselja na okupiranim palestinskim područjima.

U septembru se otišlo i korak dalje te je izraelski premijer Benjamin Netanyahu proglašen personom non grata.

Afera Black Cube

U odnosima Janše i Izraela dodatnu je kontroverzu izazvala afera koja je obilježila završnicu kampanje za parlamentarne izbore ovoga marta. Slovenska obavještajna služba SOVA potvrdila je da su predstavnici izraelske privatne obavještajne kompanije Black Cube, koju su osnovali veterani izraelskih obavještajnih službi, više puta boravili u Sloveniji u mjesecima prije izbora.

U isto vrijeme pojavile su se tajno snimljene videosnimke osoba povezanih s Golobovom vlašću, objavljivane na stranici Antikorupcija 2026 uz optužbe za korupciju. Istraživanje Mladine i grupe aktivista i stručnjaka povezalo je objavu snimki s Black Cubeom, a afera je ubrzo prerasla u jednu od glavnih tema završnice kampanje.

Posebnu političku težinu dobila je nakon informacija da su u decembru 2025. godine u Ljubljanu doputovali suosnivač i direktor Black Cubea Dan Zorella te Giora Eiland, bivši šef izraelskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i savjetnik Black Cubea. Janša je na početku odbacivao tvrdnje o sastanku s predstavnicima kompanije, a potom priznao da se sastao s Eilandom, kojeg je, kako je objasnio, poznavao otprije.

Golob je to predstavljao kao pokušaj stranog upletanja u slovenske izbore dok su Janša i SDS odbacivali tvrdnje da su naručili ili organizovali operaciju. Državni sekretar za nacionalnu sigurnost Vojko Volk tada je, pozivajući se na nalaze SOVA-e, govorio o stranom miješanju i operaciji izvedenoj 'po svoj prilici, po nalogu iz Slovenije', ali javno dostupni nalazi sami po sebi nisu dokazali da je Janša bio njezin naručitelj.

Janša resetuje odnose s Izraelom

Nakon Janšinog povratka na vlast smjer slovenske politike počeo se brzo mijenjati. Nova vlada u junu je, među ostalim, ukinula Golobovu posebnu zabranu izvoza, tranzita i uvoza vojne opreme povezane s Izraelom, obrazlažući da je dovoljan postojeći zakonski sistem kontrole trgovine oružjem. Sa ulaza zgrade vlade uklonjena je i palestinska zastava, a izraelski šef diplomatije Gideon Sa'ar javno je nazvao Janšu 'pravim prijateljem Izraela'.

On je potom otišao još dalje. U intervjuu za Israel Hayom najavio je zamrzavanje odluke o priznanju Palestine i premještanje slovenske ambasade iz Tel Aviva u Jeruzalem, tvrdeći da je Golobova odluka o priznanju bila protivna slovenskom zakonodavstvu.

Dodatnu simboliku tom približavanju dalo je otvaranje prve rezidentne izraelske ambasade u Ljubljani 9. septembra, svega nekoliko mjeseci nakon Janšina povratka na vlast. Među zvanicama na svečanosti bio je i Srulik Einhorn, izraelski politički strateg i dugogodišnji saradnik Aleksandra Vučića, čije se ime povezuje i s izraelskom aferom Qatargate. Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar njegovu je prisutnost objasnio tvrdnjom da je Einhorn 'pridonio i pridonosi odnosima Izraela i Slovenije'.

Zato posljednji okršaj u parlamentu nije predstavljao samo prepirku oko fotografije. Golob i Janša predstavljaju dva bitno različita pristupa slovenske politike prema ovom sukobu. Golobova je vlada priznanje Palestine i pritisak na izraelsku vladu pretvorila u jedan od vidljivijih elemenata svoje vanjske politike, a Janša je kritikovao takav pristup te je nakon povratka na vlast počeo mijenjati dio mjera svog prethodnika.

U tom je kontekstu pogrešno identifikovana fotografija dobila dodatnu političku težinu. Janša ju je upotrijebio upravo kao dokaz za svoju tvrdnju da je pažnja usmjerena na Gazu nauštrb drugih velikih stradanja. Kada se pokazalo da fotografija koju je predstavljao kao prizor iz Sudana zapravo vodi prema Gazi, argument koji je trebao pojačati njegovu kritiku postao je njezina najuočljivija slabost.


(Vijesti.ba)