Tači se izjasnio da nije kriv za zločine

“Optužnica je potpuno neosnovana. Ja se izjašnjavam da nisam kriv ni po jednoj tački optužnice”, izjavio je Tači.

Specijalizovana vijeća sa sjedištem u holandskoj prijestonici, terete Hašima Tačija za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Optužnica je objavljena 5. novembra, i odmah nakon toga je Tači podnio ostavku na mjesto šefa kosovske države.

Pored Tačija, u istoj optužnici za ista djela se terete i njegovi saradnici iz perioda rata, Jakup Krasnići (Krasniqi), Kadri Veseli (Veselji) kao i Redžep Seljimi (Rexhep Selimi).

Krasnići je prvi od optuženih koji se pojavio u prostorijama Specijalnog suda u Hagu. On je uhapšen dan prije Tačija, odnosno 4. novembra. Ranije danas, 9. novembra, on se izjasnio da nije kriv za djela za koja se tereti pred Specijalnim sudom u Hagu.

“Ja želim da ponovim ovdje da se ne osjećam krivim niti odgovornim za bilo koju od optužbi iz tačaka potvrđene optužnice. Nisam kriv ni za šta što se nalazi u potvrđenoj optužnici. Ja se izjašnjavam da nisam kriv. Nema ničega što može da mi se prebaci”, izjavio je Krasnići pred sudskim vijećem.

Bivši portaprol OVK i bivši predsjednik kosovske skupštine se u ponedjeljak prvi put pojavio pred sudijom iz prethodnog postupka nakon što je optužnica protiv njega potvrđena 4. novembra kada je on i uhapšen i prebačen u Hag.

Optuženi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u periodu 1998. i 1999. godine na Kosovu, je naglasio da se čini velika nepravda prema kosovskom narodu.

“Optužnica je uvreda za nas i naš narod jer mi smo se jako dugo, u situaciji kada se odlučivalo o životu i smrti, opredjelili tome da stvorimo svoju državu u saradnji sa NATO, EU i UN. Mi svi zajedno smo bili udruženi oslobodilački poduhvat, mi smo bili poduhvat stvaranja države. A udruženi zločinački poduhvat su bili ne samo Srbi u Srbiji već i rukovodstvo u Beogradu i oni koji su podržavali politiku Beograda”, rekao je Krasnići.

Sud je inače po sudskoj dužnosti odredio braniteljicu Venkateswari Alagendra, iz Malezije, za Krasnićija koja se iz Kuala Lumrua javila video vezom.

Krasnići, kako je sam naveo, prvobitno je planirao da se sam brani, što se ne dozvoljava po pravilniku ovog Specijalnog suda.

Jakup Krasnići je imao primjedbe na tretman od trenutka hapšenja prošle nedjelje na Kosovu pa sve do prvog pojavljivanja pred sudskim vijećem.

“Vi nas nazivate učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata. Danas želim da izjavim da nikad u životu, ni u jednom slučaju nisam se ponašao prema ljudima na onaj način na koji su se prema meni ponašali u pritvorskoj jedinici i u prevozu do ove zgrade. Ja se nikad nisam tako odnosio prema ljudima”, rekao je Krasnići u sudnici.

Podsjetivši prisutne da je bivši jugoslovenski režim njega osudio u dva navrata, 1979. i 1982., Krasnići je ocijenio da su oni “bili pravičniji nego vi danas ovdje”.

"Tokom sjednice za prvo pristupanje sudu, sudija za prethodni postupak provjerava da li su ispoštovana prava optuženog, uključujući i njegovo pravo na pravno zastupanje, kao i da li optuženi razumije optužbe za koje se tereti", saopšteno je iz Specijalizovanih vijeća Kosova. Ja imam veliko povjerenje u pravdu i u činjenicu da se svaki pojedinac treba smatrati nevinim, dok sud ne odluči suprotno, kaže Mark Elis.

U utorak, 10. novembra, pred Haškim sudom pojaviće se Redžep Seljimi, a u srijedu, 11. novembra, Kadri Veselji. Njih dvojica zajedno sa Tačijem su uhapšeni i prebačeni u Hag, istog dana, 5. novembra.

Optužnica navodi da su se ratni zločini nezakonitog ili proizvoljnog hapšenja i lišavanja slobode, surovog postupanja, mučenja i ubistva, kao i zločini protiv čovječnosti kao što su zatvaranje, drugi nehumani postupci, mučenje, ubistvo, prisilni nestanci lica i progoni vršili najmanje od marta 1998. do septembra 1999. godine.

“Na nekoliko lokacija širom Kosova, kao i u Kukesu i Cahanu u severnoj Albaniji, pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) izvršili su krivična djela iz optužnice nad stotinama civila i lica koji nisu učestvovala u neprijateljstvima”, stoji u datom saopštenju i precizira da se među žrtvama našli “Srbi, Romi i Aškalije, katolici, civili za koje se vjerovalo da sarađuju sa srpskim vlastima ili da komuniciraju sa Srbima; Albanci koji su podržavali Demokratsku ligu Kosova (pokojnog predsednika Ibrahima Rugove) ili bili povezani sa tom partijom, kao i sa drugim strankama za koje se smatralo da su protiv OVK”.

(Vijesti.ba / RSE)