U 19 sati zatvorena su birališta na lokalnim izborima u Hrvatskoj, na kojima je tri miliona 660 hiljada hrvatskih birača u nedjelju odlučivalo o svojoj lokalnoj vlasti u iduće četiri godine.
Kasno večeras trebali bi se znati sastavi 428 općinskih i 127 gradskih vijeća, 20 županijskih i skupštine Grada Zagreba. Trebalo bi se znati i ko je od općinskih načelnika, gradonačelnika i župana izabran već danas, a ko će morati u drugi izborni krug, 30. maja, na Dan državnosti.
No, i prije brojanja glasova poznata su imena budućih gradonačelnika četiri grada – Pakraca, Skradina, Nina i Hrvatske Kostajnice, te načelnika 50-ak općina, jer oni, naime, nisu imali protukandidate.
Prema izlaznim anketama agencije Ipsos Puls u četiri najveća grada prema broju glasova u izboru za gradonačelnika vode Tomislav Tomašević u Zagrebu, Marko Filipović u Rijeci, Ivica Puljak u Splitu i Ivan Radić u Osijeku.
U Zagrebu je Tomislav Tomašević (Možemo!, Zagreb je naš!, Nova ljevica, Orah, Za grad) osvojio 48,6 posto glasova, a s 11,5 posto slijedi Jelena Pavičić Vukičević (Stranka rada i solidarnosti).
U Splitu u drugi krug vjerojatno idu Ivica Puljak (Centar) s osvojenih 27,4 posto i Vice Mihanović (HDZ) s 23,4 posto.
Aktualni zamjenik gradonačelnika Marko Filipović (SDP, HSU, IDS, HSS) vodi u Rijeci s osvojenih 29,9 posto glasova, a iza njega je kandidat grupe birača Davor Štimac s osvojenih 16,3 posto.
U Osijeku je HDZ-ov Ivan Radić osvojio 41,4 posto, a slijedi nezavisni Berislav Mlinarević uz potporu Domovinskog pokreta i Mosta s 19,2 posto.
Prve izborne rezultate Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavit će u 21 sat na svojoj mrežnoj stranici, a osvježavat će ih svakih 15 minuta pa bi se oko ponoći trebali znati rezultati sa 90 posto biračkih mjesta.
Precizne podatke o tome ko će morati u drugi krug izbora, DIP objavit će u ponedjeljak na konferenciji za novinare.
Unatoč epidemiji koronavirusa i posljedicama koje je razorni potres ostavio na Banovinu, odaziv na izbore do 16,30 sati bio je nešto bolji nego prije četiri godine. Glasalo je 35, 54 posto birača u odnosu na 35, 15 posto 2017. godine.
Hoće li ovogodišnji odaziv u konačnici premašiti onaj iz prvog kruga 2017. od 46, 9 posto, vidjet će se kasno večeras.
I bez epidemije i potresa, lokalni su izbori najzahtjevniji za provedbu. O tome govore podaci da se glasalo na više od 6 500 biračka mjesta, od čega je 25 bilo u šatorima u Sisku, Petrinji, Donjim Kukuruzarima i Majuru, da se za naklonost birača natjecalo više od 38 000 kandidata, da je štampano gotovo 14 miliona glasačkih listića, te da ih je bilo 1. 232 vrste.
Kroz biračke odbore i izborna povjerenstva, u provedbi izbora sudjelovalo je više od 72 hiljade osoba. „Nakon mobilizacije, to je najveća akcija koja se u Hrvatskoj može provesti“, rekao je Đuro Sessa, predsjednik Državnog izbornog povjerenstva za HRT.
Lokalne izbore motrilo je više od 10.500 promatrača, a stajat će više od 100 miliona kuna.
(Vijesti.ba / Hina)