Poslanik se u Skupštini pozivao na Ustav KiM, Brnabić mu žestoko odgovorila

... promjenu Ustava, rekao da nema sumnje da bi Ustav trebalo da bude promijenjen.

Dodao je da postoje brojni argumenti za promjenu cijelog Ustava, a jedan od njih je i taj, što se kaže, u Članu 1 Srbija definiše kao država srpskog naroda, a to je prema njegovoj ocjeni problematično sa aspekta manjina.

Prema njegovim riječima, manjine u Srbiji čine više od 20 odsto stanovništva, a takva definicija, kaže, širi uvjerenje da su članovi zajedica drugačijeg porijekla "građani drugog reda", prenosi tanjug.

U tom smislu kao bolje primjere naveo je Crnu Goru, u čijem se Ustavu, tvrdi, navodi da je nosilac suverenosti građanin koji ima crnogorsko državljansto, ali i tzv Kosovo, navodeći da u članu 1 stoji da je "Republika Kosovo država svojih državljana".

Kamberi je iznio kritike na račun vlasti, navodeći da "u ovoj državi vlast odavno nije javna i transparentna, pravno ograničena, ni posvećena slobodi i jednakosti građana".

On je ocijenio i da sadašnja inicijativa za promjenu dela Ustava, kojim se usaglašava domaće zakonodavstvo sa zakonodavstvom EU, nedovoljna, jer obuhvata samo pitanja iz poglavnja 23 i 24. Naveo je i da su u Srbiji potrebne decentralizacija i regionalizacija, kako bi, kaže, postala bolje mjesto za život, ali i dodao da u takvim zahtjevima vlast "neargumentovano vidi strah od secesije".

Za Kamberija je problematična i preambula Ustava, koja Kosovo i Metohiju definiše kao dio Srbije, jer, kako kaže, predstavlja prepreku bržem napretku na EU putu.

U tom smislu, naveo je da je, u skladu sa pregovaračkim okvirom za Srbiju poglavlje 35 ima istu težinu kao poglavlja 23 i 24, tekst preambule prepreka bilo kakve težnje "za normalizacijom odnosa sa Kosovom".

Dodao je i da, ako je reforma pravosuđa 2009. godine urađena "navrat-nanos" to ne treba da bude alibi za parcijalnu izmjenu Ustava.

"Naša poslanička grupa neće učestovati u parcijalnoj promeni, jer se time gubi dragoceno vreme, a to je ono čega najmanje imamo", rekao je Kamberi.

Premijerka Srbije Ana Brnabić poručila je narodnom poslaniku Šaipu Kamberiju da nije u redu da se poziva u Skupštini Srbije na ustav samoproglašenog Kosova, s obzirom da je poslanik u parlamentu zemlje koja Kosovo i Metohiju smatra svojom teritorijom i iz te pozicije to mora da poštuje.

Brnabić je to kazala na sjednici Skupštine na kojoj se raspravlja o inicijativi za promjenu Ustava Srbije, a kao odgovor na ranije izlaganje Kamberija koji je rekao da član 1 Ustava Srbije definiše Srbiju kao državu srpskog naroda, što je problematično sa aspekta manjina i naveo kao bolje primjere, između ostalog, "ustav Kosova u kojem u stavu 2, Članu 1, stoji da je Kosovo država svojih državljana".

"Nije u redu da se pozivate na ustav Kosova jer ste poslanik Skupštine u zemlji čija je to teritorija, to je naša pokrajina i Vi to morate da poštujete. Za ovaj Dom ne postoji ustav Kosova, a nezavisnost su izvojevali da nikoga ništa nisu pitali, nijednog svog građanina", kazala je Brnabić.

Prema njenim riječima, ustav takozvanog Kosova za nju ima značaj kao kada bi ona sama proglasila beogradsko naselje Karaburmu za nezavisnu državu i napisala ustav.

Ironično primjećuje da je ustav takozvanog Kosova toliko validan da i ako žele vojsku da naprave moraju da pitaju Srbe, što nisu učinili, čime su pokazali koliko poštuju svoj ustav i koliko je validan. Navodi i da ne želi da joj takozvano Kosovo bude uzor za bilo šta i u tom smislu podsjeća da sa teritorije južne srpske pokrajine niko nije odgovarao ni za jedan zločin nad Srbima, uključujući i zločine nad srpskom djecom, zatim zločine u Starom Gacko gdje je nastardalo 14 ljudi, ali i Goraždevac gdje je dvoje djece ubijeno, a četvoro je ranjeno.

Premijerka podsjeća da niko nije odgovarao ni za pogrom Srba 2004. godine, kao ni za uništavanje crkvi i manastira od kojih se neki, kako kaže, i danas koriste kao javni toaleti.

Poslanik Kamberiu odgovoru premijerki kazao je da je mogla da spomene i masovne grobnice u centralnoj Srbiji u kojima su pronađeni posmrtni ostaci Albanaca kao što su Petrovo Selo i Batajnica.

Brnabićeva ističe da može da priča i o Batajnici i Petrovom Selu, kao i drugim mjestima i naglašava da joj je "beskonačno žao što su se te stvari dešavale".

"Žao mi je svih ubijenih, njihovih porodica, svih nestalih koje i danas tražimo, ali Srbija je na teritoriji centralne Srbije istražila apsolutno sve grobnice za koje smo dobili podatke od Prištine, Međunarodnog Crvenog krsta, sve osim dve za koje u ovom trenutku skupljamo dodatne informacije i koje ćemo istražiti", kazala je Brnabić.

(Vijesti.ba)